naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Rast broja stanovništva u EU

Stanovništvo Europske unije bilo je 1. siječnja 2011. procijenjeno na 502,5 milijuna, u usporedbi s 501,1 milijuna 1. siječnja 2010., što znači da je prošle godine poraslo za 1,4 milijuna, objavila je u četvrtak, 28. srpnja 2011., Europska komisija.

Godišnja stopa rasta bila je +2,7 na 1.000 stanovnika, zahvaljujući prirodnom prirastu od 0,5 milijuna (+1 promila) i useljavanju od 0,9 milijuna (+1,7 promila).

Stanovništvo eurozone (EA17) bilo je 1. siječnja 2011. procijenjeno na 332 milijuna, prema 330,9 milijuna 1. siječnja 2010. Populacija eurozone porasla je za milijun prošle godine, po godišnjoj stopi od +3,1 promila, od čega prirodni prirast čini 0,3 milijuna (+1 promil), a imigracije 0,7 milijuna (+2,1 promila), pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda EU-a.

Najveće stope prirodnog prirasta zabilježile su Irska, Cipar, Francuska, Luxembourg i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Godine 2010., u EU-u je rođeno 5,4 milijuna djece, a stopa nataliteta iznosila 10,7 na 1,000 stanovnika, kao i 2009. Najviše stope ostvarila je Irska (16,5 promila), Ujedinjeno Kraljevstvo (13 promila), Francuska (12,8 promila), Cipar (12,4 promila) i Švedska (12,3 promila), a najniže Njemačka (8,3 promila), Latvija (8,6 promila), Mađarska (9 promila), Italija (9,3 promila), Austrija (9,4 promila), Portugal (9,5 promila) i Malta (9,6 promila).

Prošle je godine u EU-u umrlo 4,8 milijuna ljudi, a stopa mortaliteta bila je 9,7 na 1,000 stanovnika, nepromijenjena u odnosu na 2009. Najviše stope mortaliteta zabilježene su u Bugarskoj (14,6 promila), Latviji (13,4 promila), Mađarskoj (13 promila), Litvi (12,8 promila) i Rumunjskoj (12,1 promila), a najniže u Irskoj (6,2 promila), Cipru (6,7 promila), Malti (7,2 promila) i Luxembourgu (7,4 promila).

Sukladno tome, najviši prirodni prirast stanovništva (razlika između umrlih i rođenih na 1,000 stanovnika) imala je Irska (+10,3 promila), daleko više od sljedećeg Cipra (+5,7 promila), Francuske (+4,4 promila), Luxembourga (+4,2 promila) i Ujedinjenog Kraljevstva (+3,9 promila). Osam zemalja članica imala je negativni prirast, s najvećim zabilježenim padom u Latviji (-4,8 promila), Bugarskoj (-4,6 promila), Mađarskoj (-4 promila) te Njemačkoj i Rumunjskoj (obje -2,2 promila).

Najveći rast stanovništva u 2010. ostvarile su Luxembourg, Švedska, Malta, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Godine 2010., više od 60% porasta stanovništva u EU-u ostvaren je zahvaljujući migracijama. Uzevši razmjerno, Luxembourg (+15,1 promila), Malta (+5,4 promila), Švedska (+5,3 promila), Italija (+5,2 promila) i Belgija (+5,1 promila) imale su najveći dotok migranata, a Litva (-23,7 promila) i Irska (-7,5 posto) najmanji.

Zaključno, broj stanovnika povećao se u 20, a smanjio u sedam zemalja članica Unije, uz značajne varijacije između pojedinih zemalja. Najveći razmjerni porast ostvarili su Luxembourg (+19,3 promila), Švedska (+8 promila), Malta (+7,8 promila), Belgija (+7,2 promila) i Ujedinjeno Kraljevstvo (+6,6 promila), a najveći pad broja stanovnika zabilježen je u Litvi (-25,7 promila), Latviji (-8,4 promila) i Bugarskoj (-7,8 promila).

Više o tome: