naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Glavni ekonomist ECB-a na odlasku: opstanku eura prijete golemi dugovi država

Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) na odlasku Juergen Stark upozorio je u četvrtak 22. rujna da golemi dugovi država prijete opstanku jedinstvene europske valute i pozvao je EU da poduzme strože mjere kako bi primorao prekomjerno rastrošne vlade na disciplinu.  

Ostali ekonomisti upozoravali su da je opstanak eura u opasnosti, no ocjene Starka u najnovijem dokumentu u čijoj su izradi sudjelovala još trojica ekonomista neuobičajene su jer dolaze od visokorangiranog središnjeg bankara. Europski dužnosnici obično su isticali da će učiniti sve što je potrebno da se zaštiti euro. 

Stark i njegovi suautori kazali su da goleme razine državnog duga riskiraju potkopati stabilnost, rast i zapošljavanje, kao i održivost same monetarne unije. 

U dokumentu koji je objavljen na internetskoj stranici ECB-a, ali ne odražava njezino stajalište, autori odbacuju mjere koje su nedavno usvojili čelnici EU-a kao nedovoljnima za jačanje kontrole nad potrošnjom vlada zemalja članica, ističući da im ostavljaju previše prostora za uzajamni blagi tretman. 

Ekonomisti kažu da Europa treba snažnije mjere, poput imenovanja upravitelja koji bi nadgledali financije u zemljama koje treba spašavati, kao što imaju Grčka, Irska i Portugal. 

Stark je dao ostavku gotovo tri godine prije isteka mandata a nagađalo se da je razlog tome njegovo nezadovoljstvo kriznim mjerama koje provodi središnja banka tako što otkupljuje obveznice slabih država. 

Europa se suočava s krizom koju su izazvale pojedine države čiji javni dug se približava ili premašuje 100 posto njihova BDP-a. Bojazni od bankrota neke države izazvale su znatan skok kamata koje od njih traže ulagači u obveznice kako bi im pozajmili novac. Takav skok kamatnih stopa zauzvrat je zaprijetio istim zemljama recesijom. 

Grčku, Irsku i Portugal trebalo je spašavati kako ne bi bankrotirale. Vlade eurozone organizirale su spasonosnu financijsku pomoć zbog straha da bi bankrot neke od njih, odnosno nemogućnost da vraća dugove, izazvala goleme gubitke bankama koje drže državne obveznice, čime bi ih onemogućile da plasiraju kredite kompanijama. 

Stark i suautori Ludger Schuknecht, Philippe Moutot i Philipp Rother pozvali su eurozonu da postane puno strožom u pogledu prekomjerne potrošnje država. Poručuju vladama da bi trebale dobiti odobrenje ostalih 16 članica eurozone za to što im deficiti premašuje gornju dozvoljenu granicu od tri posto BDP-a, plafon koji zanemaruje mnogo zemalja od uspostave eura u 1999. 

U zemljama koje ne ispunjavaju uvjete odobrene im pomoći trebalo bi postaviti financijske upravitelje koji bi odobravali proračune, sugeriraju. Također pozivaju na uspostavu politički neovisnog ureda za europski proračun koji bi procijenio potrošnju država.

Hina