naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Komisija želi snažniju europsku kaznenu politiku

Europska komisija objavila je prošli tjedan da razmatra uspostavu europske kaznene politike s jasnom definicijom europskog kaznenog djela i minimalne kazne koja bi vrijedila u svim državama članicama, prenose europski mediji.  

Komisija želi onemogućiti kriminalcima da koriste države članice s najblažim kaznama za paneuropska kaznena djela kao što su trgovina ljudima, pranje novca, krivotvorenje i korupcija. 

Komisija je zakoračila u to pravno i političko minsko polje dokumentom koji je pripremila povjerenica za pravosuđe Viviane Reding. 

'Europljani očekuju od Europske unije da pomogne u borbi protiv kriminala', rekla je Reding, koja koristi novi Lisabonski ugovor kako bi uskladila kazne za neka kaznena djela, pitanje koje je do sada bilo tretirano nasumično i definirano europskom sudskom praksom. 

Reding u dokumentu navodi da bi europskim zakonima koji reguliraju čitav niz područja mogle trebati kaznene sankcije kako bi se osigurala njihova pravilna provedba. To se odnosi na zaštitu okoliša, reguliranje financijskih usluga, zaštitu podataka, očuvanje ribljeg fonda, sigurnost na cestama i zaštitu europskog novca. 

Posebna pozornost u dokumentu pridaje se kaznenim djelima na financijskim tržištima. Komisija želi stati na kraj kaznenim djelima kao što je primjerice insajdersko trgovanje. 

Kada nacionalne sankcije na tim područjima 'ne daju željene rezultate', Unija bi mogla propisati pravila za to kako osigurati provedbu, uključivo možda 'obvezu kaznenih sankcija za kršenja europskih zakona', kaže se u dokumentu. 

Komisijin utjecaj na tom području prvi put je osnažen povijesnom presudom iz 2005. koja je podržala pokušaj Bruxellesa da prisili države članice da niz aktivnosti štetnih za okoliš tretiraju kao kaznena djela. 

Lisabonski ugovor, na snazi gotovo dvije godine, izričito dopušta EU-u da usvoji minimalna pravila na području kaznenog prava. 

Dokument otkriva kako će Komisija pokušati iskoristiti svoje nove ovlasti, ističući da će kazneno pravo ostati 'mjera krajnje nužde' i da će se kaznene sankcije koristiti samo za 'osobito ozbiljna djela'. 

Komisija također ističe da će usko surađivati s nacionalnim parlamentima, koji su odgovorni za uvođenje zakona o kaznenim sankcijama u nacionalno zakonodavstvo. 

'Ne mogu postojati europski zakoni koji su usmjereni protiv pojedinca, to mora ići kroz nacionalne zakone', rekao je glasnogovornik povjerenice Reding. 

Reding je svjesna mogućih političkih zapreka koje je očekuju. 'Kazneno pravo područje je u kojem treba donijeti odluke o tome što je kazneno djelo i kako ga se kažnjava. To su odluke koje zadiru u srce nacionalnog suvereniteta', kazala je u jednom govoru prošle godine.

Osim političkih, postoje i čisto praktični problemi. Države članice često se ne slažu oko toga što je kazneno djelo, a kamoli kako bi ga trebalo kazniti. 

'Pogledate li sukob interesa, njegova definicija može biti posve različita ovisno o zemlji', rekao je glasnogovornik. 'U jednoj zemlji tako može biti posve primjereno da političar posjeduje tvrtku i da ona ima beneficije u javnoj nabavi, dok je u drugoj to posve protiv zakona.'

Bilo kakav prijedlog Europske komisije koji predviđa kaznu za neko kazneno djelo morat će odobriti Europski parlament i države članice, koje imaju posebno, ugovorom zajamčeno pravo na 'kočnicu' ako ocijene da neki prijedlog ide predaleko. 

Neki političari već su se usprotivili zamisli. 'Definicija kaznenog djela i kazni koje bi se trebale primjenjivati temeljno je pitanje državnosti. Imamo proces provedbe i nametanja europske politike: preko nacionalnih vlada', rekao je britanski konzervativni eurozastupnik Sajjid Karim, član antifederalističke skupine Europskih konzervativaca i reformista u EP-u. 

Hina