naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Putin predstavio drugu opciju za post-sovjetske države

Poljuljane pregovore između Ukrajine i Europske unije iskoristio je ruski čelnik Vladimir Putin predstavivši koncept nove unije za bivše sovjetske zemlje – 'Euroazijsku uniju'. 

Konstatirajući kako Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan već dugi niz vremena razmatraju već unaprijed određene planove da se formira zajednička carinska unija i jedinstveno ekonomsko tržište, Putin je dodao kako će formiranje Euroazijske unije u budućnosti postati ravnopravno Europskoj uniji – zajedničko gospodarsko upravljanje, zajedničke institucije i model putovanja bez putovnica, kaže se u članku koji je obavio europski informativni portal EUobserver. 

Model Euroazijske unije koji je predložen, čini snažnu nadnacionalnu organizaciju koja bi u budućnosti mogla postati jedan od stupova suvremenog svijeta, te bi mogla igrati značajnu ulogu na međunarodnoj sceni. Ta bi unija zasigurno doprinijela razvoju dinamike u odnosima između Europe i azijsko-pacifičke regije. 

Što se tiče ostalih post-sovjetskih država u regiji - Armenije, Azerbejdžana, Gruzije, Moldavije, Turkmenistana, Ukrajine i Uzbekistana – Putin je naglasio da je euroazijska unija otvoreni projekt, te da se pozdravlja pristupanje i drugih partnera, osobito bivše sovjetske zemlje.  

Međutim, to ne znači da će potencijalne članice biti prinuđene ili prisiljene na članstvo, ukoliko smatraju da to nije od njihovog vitalnog političkog interesa. Priključivanje takvoj novoj Uniji predstavlja suverenu odluku države, što znači da i samo članstvo dugoročno diktira svoje nacionalne interese.

Odgovorivši na izjave skeptika, Putin je istaknuo da se uistinu može činiti da je Unija pokušaj obnavljanja Sovjetskog Saveza. Svoje tvrdnje dokazuje sa činjenicama da skupina od 12 zemalja ima zajedničke temelje koje ih kroz prošlost – a i u sadašnjosti, geografski i geopolitički, – povezuju. Također, obzirom da je 70 godina dugo razdoblje sovjetske dominacije u prošlom stoljeću napustilo zajedničku infrastrukturnu i proizvodnu bazu, čelnici Rusije smatraju da je vrijeme da se to obnovi – naravno, u nekom drugom obliku nego što je bio SSSR.

Odbacivši tvrdnje ponovnog formiranja Sovjetskog Saveza kao takvog, Putin tvrdi da bi bilo naivno pokušati vratiti ili kopirati ono što je već davna prošlost. Euroazijski će se savez formirati na temelju univerzalnih principa integracije i kao sastavni dio proširene Europe, sa ujedinjenim zajedničkim vrijednostima slobode, demokracije i tržišnih zakona.

EU u prosincu planira finalizirati trgovinski pakt, te pakt o zajedništvu  sa Ukrajinom kao svojim najvećim i najmnogoljudnijim istočnim susjedom. Cilj sporazuma je povući rusku sferu utjecaja iz Ukrajine i usmjeriti državu na put ka članstvu u EU kroz 10 - 20 godina. Zanimljivo je ipak, da moskovski prijedlog dolazi baš sada, u vrijeme kada su odnosi između EU i Ukrajine krajnje osjetljivi.

Međutim, pakt ima dvije 'opasnosti' –Unija je nezadovoljna činjenicom da postoji ono što zovu 'progonom političkih suparnika' od strane predsjednika Viktora Janukoviča. S druge strane, Ukrajina je vrlo nezadovoljna odbijanjem Unije da  da obećanje o sastavljanju preambule ugovora o budućem pristupanju, a u isto vrijeme traži da Ukrajina napravi proeuropske reforme koje bi koštale nekoliko desetaka milijarda eura.

Obzirom da namjerava konfrontirati Uniju sa 'ili /ili' ('uzmi ili ostavi') stavom, ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova će ovisno o reakciji EU-a podnijeti službeni zahtjev za članstvom početkom sljedeće godine.

No, države koje se protive daljnjem proširenju Unije, kao što su Francuska, Njemačka i Nizozemska, malo će vjerojatno podržati taj potez, jer bi u protivnom sukob mogao završiti u 'korist' Rusije, budući da bi se Ukrajina mogla lako okrenuti ka Putinovoj uniji.

Odbijanje članstva u EU-u pojačalo bi proruske elemente u Ukrajini, te bi bio odličan izgovor za napuštanje europske zajednice. U isto vrijeme, budući da će Putin postati ponovno ruski predsjednik iduće godine, samim time biti će u poziciji snažno utjecati na politiku i odluke Kijeva, a posredno tome i na druge prijestolnice u regiji.

Od svih post-sovjetskih zemalja, Gruzija i Moldavija najviše su proeuropski orijentirane. No, snažne proruske oporbene snage postoje u obje zemlje, i trude se poništiti proeuropski stav  koliko god to mogu.

Proeuropski orijentiranom gruzijskom predsjedniku Mikhailu Saakashviliju  popularnost je naglo oslabila nakon 2008. godine nakon rata s Rusijom, a Moldavija nema gotovo nikakvu perspektivu za članstvom u EU – tako dugo dok više od tisuću ruskih vojnika i dalje boravi na njezinom teritoriju zbog trenutačno zamrznutog sukoba u Transnistriji.

Iva Kornfein