naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Komisija želi zeleniju poljoprivrednu politiku

U radikalnoj i kontroverznoj reformi Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), EU planira više ekološku i pravedniju politiku kroz povezivanje subvencija sa zaštitom okoliša, po dokumentima koje je France presse dobio na uvid.  

Dokumenti sadrže prijedlog reforme za CAP nakon siječnja 2014. koju će europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos predstaviti u srijedu. 

Među prijedlozima je i poziv da se 30 posto izravnih poljoprivrednih subvencija uvjetuje zaštitom okoliša. 

Mjere uključuju raznolikost usjeva (uzgoj najmanje triju vrsta, s time da jedna vrsta ne bude uzgajana na više od 70 posto zemljišta) te ostavljanje sedam posto poljoprivrednog zemljišta neobrađenim kao ekološko utočište za biljke, životinje i insekte. 

Time nisu zadovoljni europski poljoprivrednici koje predvodi udruženje Copa-Cogeca. 

'U vrijeme kada Kinezi masovno kupuju zemlju u Africi, od nas se traži da sedam posto zemlje ostavimo neobrađeno', rekao je dužnosnik Copa-Cogece Gerd Sonnleitner, istaknuvši da to znači ukupno šest do sedam milijuna hektara. 

Kako bi uravnotežio subvencije da budu pravednije, Ciolos ih planira ograničiti na 300.000 eura na godinu. Osim toga, postupno bi se uvodili porezi na sve subvencije veće od 150.000 eura. 

Velike farme s velikim brojem radnika mogle bi dobiti izuzeća jer bi se plaće moglo oduzeti od ukupnog iznosa subvencija, po EK. 

Neke države, poput Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske, jako se protive ograničenju subvencija jer bi to moglo dovesti do podjela velikih farmi. 

Odgovarajući na kritike Europskog revizorskog suda, Komisija želi osigurati da se subvencije isplaćuju samo aktivnim poljoprivrednicima a ne zračnim lukama ili golf igralištima kao što je ponekad slučaj. 

I dok 80 posto europskih poljoprivrednih subvencija trenutačno odlazi za 20 posto najvećih farmi u EU, u smislu proizvodnje i često na osnovi podataka starih deset godina, od 2014. do 2019. subvencije će postupno biti izračunavane po hektaru. 

Proračuni za Francusku i Italiju temelje se na podacima o proizvodnji s početka 2000. 

Francuska bi reformom izgubila 1,5 posto subvencija u tom razdoblju, dok bi subvencije Rumunjskoj, Bugarskoj i trima baltičkim republikama porasle, u slučaju Rumunjske 33,7 posto. 

Istočnoeuropske članice i dalje će zaostajati za starim članicama. Latvija je primjerice 54 posto ispod prosjeka.

Po dokumentima, proračun za CAP smanjit će se s 57,4 milijardi eura 2013. na 50,2 milijardi 2020., na 33 posto europskog proračuna. 

Hina