naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatski ribari vide malo koristi od ribarske politike EU

Na znaku koji je postavljen na ribarskom gatu u hrvatskom gradu Umagu na engleskom jeziku piše: 'Ova ribarska luka je obnovljena uz potporu Europske unije'. No, većina od 3.700 ribara koji trguju na hrvatskoj istočnoj jadranskoj obali, strahuju da bi se nakon što Hrvatska postane članicom Unije, zakoni mogli postrožiti i da bi novi zakoni i propisi mogli biti uvedeni, a to bi značilo kraj njihovih radnih mjesta, kaže se u članku kojeg donosi europski informativni portal EurActiv. 

Europska je unija 30. svibnja ove godine odlučila stati na kraj desetljećima starom problemu, a to je pretjerano iskorištavanje morske ribe (prekomjerno ribarenje) i time obnoviti zalihe riba koje nestaju do 2020. godine. Unija je zbog toga odlučila provesti određene reforme u ribarskoj politici. 

Potpisivanje ovog sporazuma okončati će probleme sa kojima se dugi niz godina susreće Bruxelles oko dogovora za kvote ribe, koji su krivi za kratkoročne ekonomske interese iznad dugoročnog zdravlja europskog ribljeg fonda. 

Reforma tih politika smanjiti će nepotrebnu praksu odbacivanja neiskorištene ribe. Europski ribari bace gotovo 2 milijuna tona neželjene ribe natrag u more svake godine – često uginule ili ugibajuće – jer nastoje ispuniti strogo propisane kvote. 

'Bojim se da nas čeka puno neugodnih iznenađenja', rekao je Danilo Latin, čija obitelj ima ribarsku tradiciju već četiri generacije. 'Izgubit ćemo subvencije, morati ćemo mijenjati naše mreže, loviti ribu dalje od obale, a tamo će biti više konkurencije i nova ograničenja. Čekaju nas teška vremena', kaže. 

Hrvatsko more je malo i relativno plitko, a ribari koriste tradicionalne mreže koje nisu u skladu s Zajedničkom ribarskom politikom.

'Tranzicija će me koštati najmanje 100 tisuća kuna, ponajprije zbog alata koji više neću moći koristiti. I za to neću dobiti nikakvu novčanu naknadu', kaže Latin. 

Njegovo mišljenje odražava strahove mnogih lokalnih ribara, koji kažu da sve vlade koje su dogovarale ulazak Hrvatske u Europsku uniju (2005.-2011.) nisu učinile ništa kako bi zaštitile njihove interese. 'Nije bilo nikakvih pregovora, nismo dobili ništa kroz taj proces, samo smo saznali da nema alternative, ali i da prihvatimo ono što nam je ponuđeno', rekao je Latin.

Veća konkurencija 

Kada se sve uzme u obzir, od duljine mreža na koči do veličine mreže, ulazak u Europsku uniju otvoriti će i istočni Jadran za bilo koji ribarski brod iz Europske unije. Najveća 'prijetnja' su vrhunske ribarske flote iz susjedne Italije, čiji su brodovi u prošlosti često lovili u hrvatskim vodama. 

'S ove strane Jadrana ima još 3 do 4 puta više ribe. Dakle, talijanski je interes je ogroman i  sa njima moramo raditi na zaštiti Jadranskih resursa',  rekao je Miro Kučić, stručnjak za ribolovstvo i pomoćnik ministra poljoprivrede.

Hrvatske teritorijalne vode ostati će zatvorene za strance, ali čak će se i to moći zaobići.

'Sve što talijanski ribar treba učiniti je pronaći hrvatskog kolegu koji je spremni zatvoriti obrt i prodati svoju licencu, te može otvoriti tvrtku u Hrvatskoj', rekao je Latin. 

Kučić je kazao kako se Hrvatska tek sad, kao članica Unije, može početi borit za svoje ribare. 'Nikako ne može očekivati da će Unija prihvatiti naše zakone tijekom pregovora. Ali sada možemo kao ravnopravan partner prezentirati naše probleme i tražiti zajednička rješenja sa Slovenijom i Italijom', kaže. 

Rekao je da je cilj bio napraviti iznimku od HFP-a, uzimajući u obzir specifičnosti Jadrana – da je plitko mora na sjeveru, a duboko na jugu.

'Sjeverna i zapadna Europa, koje su napisale pomorske zakone, imaju određeno 10 vrsta riba za gospodarski ribolov. U Jadranu ima 80 vrsta riba, plus stotine različitih bića koji ostatak Europe ne zna. Dakle, trebamo se boriti sada', zaključuje Kučić.

Industrija u opadanju 

No, čak i ako Hrvatska uspije ispregovarati bolje uvjete, to bi moglo biti prekasno za mnoge ribare.

'Prije deset godina, ribolov je bila vrlo uspješna gospodarska grana i svatko je mogao kupiti brod. Sada, kada je u opadanju, ljudi su primorani zatvoriti svoje obrte', rekao je Tonči Trevižan, čelnik ribarskog ceha sjeverne Istre.

'Sada imamo nove norme, nove poreze, knjigovodstvo. Mi smo tretirani kao prave tvrtke, dok smo zapravo samo mali obiteljski obrti, i jednostavno ne možemo ispuniti sve zahtjeve.' 

Susjedna Slovenija, koja sa Hrvatskom dijeli mali dio sjevernog Jadrana, ušla je u Europsku uniju 2004. godine i od tada je njezino ribarstvo u značajnom opadanju. 

'To je zbog europskih zakona, europske veličine mreže, veličine ribe', rekao je 64-godišnji Loredano Pugliese, iz luke u Izoli, koji je smanjio svoju ribarsku flotu od gotovo 400 brodova na oko 30 u posljednjem desetljeću. 'Ovo je malo more, a žele da se ponašamo kao da je veliko. Za nekoliko godina, neće ostati ribara ovdje i bojim se da je to ono što će se, također dogoditi i mojim hrvatskim prijateljima.'

Stavovi 

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj objasnila je utjecaj Europske unije na ribarske industrije na slijedeći način:

'Hrvatski ribari neće biti uništeni kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, jer će im biti dopušteno da love u skladu s pravilima Europske unije i Zajedničke ribarske politike. Tijekom procesa pregovora, kada se raspravljalo o poglavlju ribarstva, Hrvatska je pregovarala o nekoliko prijelaznih razdoblja. Prvo prijelazno razdoblje trajat će do 31. prosinca 2014. i propisuje da je mali ribolov za osobne potrebe održiv. Međutim, ova će se kategorija postupno ukinuti i takozvani 'mali ribari' će se preusmjeriti u gospodarstvo ili će se voditi kao rekreativni ribolov u skladu s propisima Europske unije. Drugi prijelazni period biti će primjenjiv do 30. lipnja 2014. To je razdoblje u kojem će se mreže na kočama još uvijek moći koristiti na 1,5 nautičkih milja od obale od onih plovila za ribolov koji plove uz obalu Istre na dubinama ispod 50 metara. Također, tijekom ovog prijelaznog razdoblja, sva plovila do 15 metara duljine moći će koristiti mreže na dubini više od 50 metara duž jedne nautičke milje od obale. Za sufinanciranje projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo, Hrvatskoj je odobreno 85 posto financijskih sredstava od strane Europskog fonda za ribarstvo.

Iva Kornfein 

Više o tome:

EurActiv: Croatian fishermen see little to celebrate under EU policy