naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Njemačka novinarka: Pregovori Srbije za članstvo u EU označit će kraj krvavih balkanskih ratova

Nakon mnogih godina sukoba, srbijanski čelnici konačno dolaze na događaje na kojima prisustvuju i predstavnici Kosova. Krvavi balkanski ratovi 90-ih i višestoljetni srpsko-albanski sukobi završili su sa (privremenom) suradnjom, a ne samo sa oružanim primirjem, piše Elizabeth Pond, njemačka novinarka. 

Hrvatska je upravo postala nova članica Europske unije, prva članica u posljednjih šest godina. Ipak, još bolje vijesti s Balkana dolaze sa poboljšanjem odnosa između Srbije i Kosova. Tako je Atifete Jahjaga, kosovski predsjednik, nazočio hrvatskoj proslavi ulaska u Uniju na glavnoj svečanosti u Zagrebu.  

Dobre su vijesti da je predsjednik Jahjaga na središnjoj proslavi boravio u društvu predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, i njegovih pomoćnika. Taj je susret prošao gotovo neopaženo jednostavno zato što se srpska delegacija nije napustila svečanost (kao sa ranijih regionalnih skupova) kada su se pojavili kosovski dužnosnici. 

Nedugo nakon toga, beogradski je vrhovni službenik za Kosovske poslove, Aleksandar Vulin, zahvalio Srbima na sjeveru Kosova za upućene čestitke Srbiji zbog skorog početka otvaranja pristupnih pregovora za pristupanje Europskoj uniji. U zahvali građanima istaknuo je pohvalu svima na sjeveru Kosova što su se složili sa novim planom zbližavanja Srbije i Kosova te je istaknuo zabranu korištenja nasilja da bi se suprotstavilo novom poretku. 

Neki su analitičari to nazvali čudom koje se dogodilo. Krvavi balkanski ratovi 1990-ih i višestoljetni sukobi između Srba i Albanaca završili su sa (privremenom) suradnjom, a ne samo sa oružanim primirjem. Ideološki ultranacionalistički političari koji su prije godinu dana osvojili i parlamentarne i predsjedničke izbore u Srbiji po prvi put su postali su pragmatični političari odstupivši od ultranacionalističkih ideja. 

Prekidom proklamacije hegemonije na Balkanu, srbijanski čelnici više ne inzistiraju na tome da se 'njihova pokrajina' Kosovo neopravdano i nezakonito odcijepila, te ne opovrgavaju zločine oružanih snaga Slobodana Miloševića koja je ubila oko 10 tisuća Albanaca i raselila njih 90 posto. Također, Europska unija se više ne demonizira kao 'anti-srpska' zajednica koja će natjerati Srbiju da se odrekne svoje baštine – Kosova. 

Umjesto toga, nedavno je Srbija sa velikim žarom prihvatila ideju o eventualnom članstvu u Europskoj uniji. Sa tolikim žarom da je pristala ispuniti glavni uvjet Unije i 'normalizirati' odnose sa Kosovom. No, nakon dogovora, Aleksandar Vulin je dao ostavku Vladi u znak prosvjeda protiv potpisanog sporazuma. Vulin je bio šef beogradskog ureda za Kosovo i strastveni domoljub za koga je sam pojam Srbije bez Kosova bilo svetogrđe. Bio je zastupnik najveće stranke (Srpske napredne stranke), no njegov je put bio drukčiji od onog vođe stranke, Aleksandra Vučića. 

Naime, Vučić je 90-tih zagovarao iste ideje kao i Vulin. Vučić je bio ministar informiranja za vrijeme Miloševićevog čišćenja etničkih Albanaca na Kosovu. No, Vučić je mnogo toga naučio prije nego što je postao ministar obrane, koordinator tajnih službi, i napose srbijanski potpredsjednik Vlade prije12 mjeseci. 

Mapredna je stranka u svojoj kampanji mnogo puta istaknula da želi članstvo u Europskoj uniji kako bi država prevladala gospodarsku stagnaciju u posljednja dva desetljeća – od balkanskih ratova i gubitka stanovništva, do činjenice da su najbolji i najpametniji mladi ljudi emigrirali zbog nedostatka radnih mjesta. Poboljšanje odnosa krenulo je prošlog ljeta i jeseni kada su održani orijentacijski razgovori u Berlinu i Bruxellesu, te je Vučić je postao uvjeren da je jedini način da Srbija krene naprijed prema Europi, i sustigne svog rivala Hrvatsku – pomirenje sa Kosovom. 

Krajem prošle godine, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton inicirala je i vodila bilateralne razgovore između Srbije i Kosova sa željom da nađe rješenje problema. Ashton je nastojala navesti dvije neprijateljske strane da napuste svoj loš bottom-up pristup za normalizacijom odnosa i da se pomirenje započne od vrha. Umjesto sukoba oko kućnih brojeva i drugih razmirica između sjevera Kosova i Srbije, predložila je da se čelnici dogovore i da se donese sporazum širokih načela.

Kao rezultat toga, 19. travnja je sklopljen bilateralni pakt gdje Srbija ipak nije službeno potpisala niti jedan dokument koji bi implicirao da je priznala neovisnost Kosova. Ipak, taj je pakt odredio da Beograd povuče svoje sigurnosne snage sa sjevernog dijela Kosova gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Srbija je također priznala da će se kosovski zakoni od sad primjenjivati kako na jugu tako i na sjeveru Kosova. 

Srbi koji žive sjeverno od rijeke Ibar zajedno su sa klericima Srpske pravoslavne Crkve u ožujku marširali u znak protesta protiv potpisivanja tog sporazuma kroz Beograd. Vrh Srpske pravoslavne Crkve aludirala je da bi Bog mogao blagonaklono gledati na ubojstvo sadašnjeg premijera zbog toga, osvrćući se na atentat prvog srbijanskog reformističkog premijera, Zorana Đinđića 2003. godine. I premijer i njegov prvi zamjenik Vučić doista su dobili vrlo ozbiljne prijetnje smrću od preostalih nereformiranih ultranacionalista.

Aleksandar Vulin složio se sa prosvjednicima da su Srbi na sjeveru Kosova izdani te je dao ostavku sa mjesta ravnatelja ureda za Kosovo. Vučiću, vođi progresivne stranke, trebalo je mjesec dana da ga nagovori da se vrati na svoju poziciju. Za vrijeme izbivanja Vulina, potpredsjednik Vučić se suočilo sa pobunjenim Srbima na sjeveru Kosova, te im je rekao da bi 'trebali prestati voditi srednjovjekovnu bitku na Kosovu svaki dan'. Njihovi životi bi se također poboljšali kada bi se Srbija pridružila Europi, uvjeravao je skeptike.

Neposredno nakon toga Srbija je dobila datum (siječanj 2014.) za početak pregovora. Istodobno, Kosovu je ponuđeno da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je prva stepenica ka članstvu u Europsku uniju. Aleksandar Vučić je započeo razgovore s etničkim Albancima na jugu Srbije o tome kako najbolje provesti njihova manjinska prava u Srbiji. Shodno tome, srpski su čelnici započeli povlačenje ilegalnih sigurnosnih struktura na sjeveru Kosova, te su pozvali sve Srbe da obustave bojkot i da sudjeluju na kosovskim izborima u studenom. 

Tako su se Srbi na sjeveru Kosova po prvi puta s kosovskim dužnosnicima dogovorili (konsenzusom) imenovanje srpskog člana kosovske policije kao šefa okružne policije. Predsjednik Nikolić je istaknuo da Srbi na sjeveru Kosova nisu pristali na to samo zbog uvjeta koje je dala Europska unija, već i zbog toga što se i sami žele boriti za budućnost Srbije te žele da ona bude 'moderna i pravna država.'

Analitičari smatraju da se opće društveno razmišljanje konačno 'normalizira'. Cijela je preobrazba prošla vrlo mirno, štoviše tako mirno da je bila gotovo neopažena. Izgleda da je vrijeme krvavih balkanskih ratova zauvijek završeno.

Iva Kornfein 

Više o tome:

EurActiv: Serbia enters Europe, ending the bloody Balkan wars