naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Približavanje Srbije EU: Različita viđenja u Bruxellesu i Beogradu

Vrlo su različita tumačenja odnosa EU i Srbije. Srpska je vlada uvjerena da će pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) biti ''odleđeni'' i nastavljeni  bez Ratka Mladića u Haagu. S druge strane, sudeći prema izjavama glasnogovornice povjerenika za proširenje, Kristine Nagy, stav je institucija EU da ''nema prečice'' na putu europskih integracija te se očekuje brza akcija srpske Vlade i puna provedba akcijskog plana suradnje s haaškim kaznenim sudom. Glasnogovornica Nagy ističe da Komisija zahtijeva poteze ''na terenu'' te da ''Srbija treba ispuniti uvjete za nastavak pregovora''.

Ovo je obrazloženo u danu velikih očekivanja za Srbiju, 4. rujna, kada ministar financija srpske Vlade, M. Dinkić, boravi u Bruxellesu gdje se sastao s J. Solanom, visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost, J. Almuniom, povjerenikom za ekonomska i monetarna pitanja i B. Ferrero Valdner, povjerenicom za vanjske odnose i odnose sa susjedstvom EU. Srpski ministar financija pokušava uvjeriti EU u ono u što su već uvjereni službeni krugovi u Srbiji, a to je da će uspjeti postići otpis milijarde eura duga Pariškom klubu – što će biti investirano u infrastrukturu. Također poduzima napore kako bi se vize za građane Srbije ukinule što je moguće prije, a u tom se kontekstu spominje 2008. godina s tim da će se neke kategorije građana, primarno učenici, studenti, mladi stručnjaci na doškolovanju i poslovni ljudi biti izuzeti od viznog režima ranije, po zaključenim pregovorima o tome - možda čak tijekom 2007. godine.

Spekulira se da će Srbija dobiti kandidatski status, po nekima 2007., po drugima 2008. godine. U spekulacijama se rijetko vodi računa o vrlo usporavajućem elementu ratifikacije SSP-a, koja sada ide u  25 država članica i njihovim zastupničkim  tijelima (za Belgiju, primjerice, čak u sedam parlamenata), a vjerojatno će se na Srbiju odnositi proširenje tog procesa na 27 članica ako dogodine u siječnju završi ovaj krug proširenja ulaskom Bugarske i Rumunjske.  U Europskoj komisiji spominju diplomatske formulacije kako EK želi dobre odnose sa Srbijom koja ima «potencijale dostići i ostvariti europske perspektive» s tim da je EK sada spremna pružiti potporu kroz «tehnički dijalog» i kroz programe pomoći.

Srpska je vlada inače zatražila povećavanje raspoloživih iznosa za pomoć reformama i prilagođavanju zahtjevima EU članstva. U EU je glavni zagovornik primjene jednakih načela za sve države povjerenik za proširenje Olli Rehn. Rehn sustavno ne dozvoljava raspravu o olabavljivanju haaškog kriterija za Srbiju u čemu je izborio svojevrsnu diplomatsku pobjedu. Naime, kada se raspravljalo o modusima procjenjivanja je li Srbija ostvarila dostatnu suradnju s Haagom potrebnu za nastavak zaleđenih pregovora o SSP-u, Rehn je decidirano odbio stvaranje «ad hoc» radne skupine na ministarskoj razini kakva je okupljena za potrebe evaluacije suradnje Hrvatske, plašeći se da će države članice popuštati i odstupiti od zacrtanih načela. Rehnovi su stavovi uvaženi tako da Europska komisija ima glavnu riječ, a ona je – potvrđeno je na konferenciji za tisak 4. rujna - neizmijenjena. (LSN)

 

Korisni linkovi:

  • Vlada Republike Srbije – Dinkić u posjetu Bruxellesu
  • Europska komisija – Opća uprava za proširenje – Srbija
  • Delegacija EK u Srbiji – EK zabrinuta zbog dopuna Zakona o medijima u Srbiji