naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Nastavljen screening: kakav unos Hrvatske u proračun EU?

Pregovori po poglavlju 33, Financijske i proračunske odredbe, služe da bi se regulirao unos nove članice EU u zajednički proračun EU - za razliku od poglavlja  22, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, skrojenog za usuglašavanje dotoka sredstava iz Unijinog proračuna u zemlju članicu.

Upravo je otpočeo eksplanatorni screening po jednom do zadnjih preostalih poglavlja i u toj prvoj fazi predstavnici Europske komisije tumače sve značajke Unijinog proračuna. Financijske i proračunske odredbe EU obrađene su samo uredbama (regulations). U Ministarstvu financija procjenjuju da je će vjerojatno najviše tri godine biti dovoljno za poravnavanje  sustava u kojem se treba modificirati način izračunavanja doprinosa Hrvatske kao buduće države članice proračunu Unije.

Osnovni je princip participacije zajedničkim poslovima da ona ne smije prijeći pola posto BND-a. 75% prihoda u EU proračun stiže od carina, ostatak se osigurava porezom na dodanu vrijednost. Treći je element rezidualna stavka u EU proračunu, a svake se godine računa temeljem prihoda i rashoda proračuna, pregovara se s državama članicama čiji se dodatni doprinos izračunava na temelju njihove financijske situacije.

Ovo poglavlje i njegov sadržaj nisu izdvojeni od ostalih, a najviše su izravno povezane sa sustavom oporezivanja i carinama. Omjeri unosa u proračun i dobivanja iz proračuna bit će za Hrvatsku i dolazeće zemlje osjetno drugačiji nego li za članice EU, čak i najnovije, pogotovo obzirom na drugačiji raspored sredstava iz proračuna. Novi srednjoročni proračun 2007. – 2013.  prvi je Unijin proračun u kojem se manje od polovice raspoloživih sredstava (43%) izdvaja na ime zajedničke poljoprivredne politike a skoro polovica sredstava (riječ je o budžetu teškom  stotinjak milijardi eura godišne) namijenjena je podržavanju razvoja.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da na početku uglavnom sve izgleda jednostavno jer se radi o tehnicitetima no tijekom pregovora po ovom poglavlju, koje se po tradiciji zatvara zadnje, o pregovaračkim spretnostima zemlje ovisi kako će izgledati davanja u proračun i primanja iz njega.

U Kopenhagenu 2002. godine, kada je ovo poglavlje privremeno zatvoreno za sve tadašnje kandidate, dakako kao zadnje preostalo poglavlje, skupa s objavom datuma ulaska u EU kandidatske su zemlje morale priznati da im je financijski aranžman s EU daleko ispod očekivanoga. Pritiješnjene rokovima, činile su ustupke pa je volja političara upravo na summitu u Kopenhagenu u prosincu 2002. godine u velikoj mjeri poništila strpljivi, dugi pregovarački rad.

Kasnije su financijski aranžmani, slijedeći principe pravičnosti,  dobili nadogradnju u povratu sredstava kako neke članice (Cipar, Malta, Slovenija) ne bi s prvim danom članstva u Uniji postale net-unosnicima u zajedničku blagajnu. Poljaci su čak izračunali da oni svake godine daju 400 milijuna eura na ime povrata sredstava («siromašnoj» i «nerazvijenoj») Velikoj Britaniji dok je još na snazi bio famozni «rebate», povrat sredstava. Zanimljiv je i uvid u analizu stanja u ovom području iz prošlogodišnjeg Komisijinog izvještaja o napretku Hrvatske. «Hrvatska će trebati ustanoviti koordinaciju struktura i provedbu pravila tako da bi postigla korektan izračun, sakupljanje, plaćanje i nadzor nad vlastitim resursima i o tome izvještavati EU», kaže se u zaključcima. Prema izjavama predstavnika Ministarstva financija, većina je toga već obavljena. Poglavlje samo po sebi neće biti riješeno prije nego što se ne dovrše druga relevantna poglavlja, prije svega  porezi, carine,  statistika i financijski nadzor. (lsn)

 

Korisni linkovi: 

  • Europska komisija – Financijsko programiranje i proračun
  • Europska komisija – Novi financijski okvir za proširenu Uniju (2007.-2013.)