naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Ekonomija kulture u Europi

Europska komisija je objavila opsežnu studiju pod naslovom Ekonomija kulture u Europi koja analizira doprinos kulturnog i umjetničkog sektora europskom rastu i koheziji, razmatra važnost tog sektora za europsku ekonomiju i ističe njegove velike potencijale u otvaranju novih radnih mjesta, odnosno većem i kvalitetnijem zapošljavanju. U vrijeme kada se finaliziraju europske regionalne politike, ova studija pozicionira ulogu kulture u regionalnom razvoju i razvoju gradova. Predstavljajući studiju europskim ministrima kulture, Jan Figel, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, informiranje, kulturu i višejezičnost, istaknuo je doprinos kulture i umjetnosti u zapošljavanju, inovaciji i socio-ekonomskom razvoju Europske unije, njenih regija i gradova: «Sektor kulture je glavni pokretač stvaralaštva, a stvaralaštvo je osnovica društvene i ekonomske inovacije. Uvjeren sam da kultura i umjetnost predstavljaju dinamički ekonomski i društveni faktor u službi snažnijeg rasta i zapošljavanja».

Ekonomsku snagu kulture ilustrira podatak o 5,8 milijuna zaposlenih u 2004. godini zaposlenih u tom sektoru što je primjerice više od cjelokupnog aktivnog stanovništva Grčke i Irske zajedno. Sektor kulture predstavlja 2,6% bruto nacionalnog proizvoda Europske Unije u 2003. godini, a iskazuje stope rasta koje su više od prosjeka drugih sektora u ekonomiji (na primjer, kemijska industrija - 2,3%). U razdoblju 1999.-2003. rast sektora kulture bio je za 12,3% viši od rasta europske ekonomije općenito. Dok se ukupna zaposlenost u Europskoj uniji smanjivala u razdoblju 2002-2004., zaposlenost u kulturi je rasla (+1,85%) u istom razdoblju. Studija, međutim, ne obuhvaća samo neposredne doprinose sektora kulture (bruto proizvod, rast, zapošljavanje), već i posredne (međuovisnost kulturnog i stvaralačkog sektora i sektora novih komunikacijskih i informacijskih tehnologija, gdje je osobito zanimljivo pitanje kako digitalna tehnologija radikalno transformira proizvodnju, distribuciju i uporabu kulturnih sadržaja, zatim međuovisnost kulture i regionalnog razvoja itd.).

U zaključnom dijelu studije naglašava se da je u razvijanju koherentne strategije za stvaralačku Europu, potrebno uspostaviti interakciju između promicanja inovacija i jačanja stvaralaštva, odnosno učiniti kulturu i stvaralaštvo prioritetom Europske unije. Formuliran je niz preporuka, među kojima treba prvenstveno navesti studioznije sakupljanje (statističkih) podataka o značaju kulturnog sektora u Europi (metode mjerenja i motrenja); uključivanje kulturnog i stvaralačkog sektora u Lisabonsku strategiju, odnosno puni doprinos realizaciji strategijskih ciljeva iz Lisabona, intenzivnijom uporabom europskih programa, promicanjem stvaralaštva i korištenjem novih tehnologija; veće ulaganje u kulturne industrije; uključivanje kulturne dimenzije u sporazume o međunarodnoj suradnji koji se sklapaju između Europske unije i trećih zemalja s potporom kulturnoj raznolikosti; provedba strukturne reforme u okviru Europske komisije u smislu bolje koordinacije aktivnosti i politika koje utječu na sektor kulture i stvaralaštva.

O nalazima studije raspravljat će se na sastanku na vrhu EU koji će se održati u Lisabonu u proljeće 2007. godine, ali će se također koristiti i u izradi priloga o ulozi kulture u Europi koji treba biti prihvaćen slijedeće godine.

B. Cvjetičanin 

Više o tome:

Europska komisija, Opća uprava za obrazovanje i kulturu, Economy of Culture in Europe (355 str.)