naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Slovenija: euro donosi promociju, prednosti, ali i brige

Još je samo nekoliko dana preostalo do trenutka kad će se uključivanjem Slovenije europska monetarna unija povećati s 12 na 13 država, a broj potrošača koji svaki dan koriste zajedničku europsku valutu s 314 i pol na 316 i pol milijuna ljudi. Iako predstavlja mali korak za eurozonu, prvo njeno proširenje nakon pet godina, i to u smjeru jugoistoka, veliki je izazov za Sloveniju koja želi prednjačiti u eurointegracijama i dokazivati se kao "priča o uspjehu". 

Prvu prednost skorašnjeg dolaska eura krajem prošloga tjedna osjetili su slovenski umirovljenici kojima su mirovine isplaćene tjedan dana prije roka. Ministarstvo financija pojasnilo je da je to učinjeno kako na zadnji dan u 2006. godini u prometu ne bi bilo previše gotovine u dosadašnjoj valuti, tolaru, koji će biti važeće sredstvo plaćanja još dva tjedna nakon uvođenja eura 1. siječnja, ali i zato da ne bi morali pred praznike ili nakon njih zajedno s ostalima čekati pred šalterima banaka ili pred bankomatima. 

"Prijevremenom isplatom proračun je opterećen za protuvrijednost od oko 300 milijuna eura jer se doprinosi za mirovine ubiru tek krajem mjeseca, ali bi za državu povoljnija isplata mirovina 3. siječnja u eurima donijela više problema korisnicima mirovina", rekao je, pojašnjavajući prijevremenu isplatu, državni tajnik ministarstva za rad, obitelj i socijalnu politiku Marko Štrovs. 

Banke, trgovine i druge institucije upozorile su u vezi s prelaskom na euro da bi bilo dobro da korisnici ne mijenjaju uobičajene navike jer su se sve ustanove tehnički dobro pripremile na promjenu valute. 

Na političku promociju koju će državi donijeti noć "velikog praska" pripremile su se dobro i vladine institucije. Vladin glasnogovornik Gregor Krajc izjavio je da je Sloveniju ovih dana posjetilo više skupina stranih novinara koji o tome pripremaju priloge, a samo premijer Janez Janša dao im je više od 20 razgovora i izjava. Za pokrivanje uvođenja eura u Sloveniji do sada se prijavilo deset televizijskih ekipa, a glavni će događaj biti u novogodišnjoj noći, jedan sat prije ponoći kada će prve eure sa svog računa na bankomatu u središtu Ljubljane podići ministar financija Andrej Bajuk. 

Dva tjedna kasnije, u Ljubljani će se održati i posebna manifestacija "Dobrodošao, euro" na koju je premijer Janez Janša pozvao sve svoje kolege iz Europske unije, predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa i europskog povjerenika za gospodarstvo i monetarnu politiku Joaquina Almuniu.

Slovenci s velikim iščekivanjima i nadom očekuju euro, kao znak napretka koji su postigli u proteklih 15 godina državne samostalnosti, no sve su češća upozorenja da zajednička europska valuta sama po sebi nije jamstvo održiva razvoja. 

Na to je u božićnom intervjuu za vjerski tjednik "Družina" upozorio i dugogodišnji guverner slovenske centralne banke France Arhar kojega su mnogi nazivali "ocem" slovenskog tolara. Arhar je u tom razgovoru upozorio na nekoliko stvari, a najviše na potrebu da se osigura nacionalni dogovor o politici plaća na duži rok, a ne samo na godinu dana, kako je to sada slučaj. 

Eventualno pretjerivanje u zahtjevima za većim plaćama i inflacija koja nije sasvim zaustavljena mogle bi Sloveniji u razdoblju eura donijeti nestabilnost u kojoj bi iskočila iz pakta o stabilnosti i rastu koji važi za države eurozone, pri čemu kao mala država ne bi mogla računati na "popuste" koje si mogu priuštiti velike ekonomije i države zemalja koje su osnovale Europsku uniju i euro prve uvele, upozorio je Arhar. 

Uz to, on napominje da preuzimanjem eura Slovenija gubi iz ruku tečajnu politiku i politiku kamatnih stopa jer je to sada u okviru Europske centralne banke. Ipak, Arhar najviše upozorava na opasnosti inflacije koja, kako dodaje, ne mora biti ista kakva je u eurozoni, gdje je ograničena sa dva posto. Zato Arhar tvrdi da će euro biti i svojevrsni "trenutak istine" za Slovence, njihove navike i njihovu ekonomiju u kojemu će morati pokazati mnogo smisla za realnost i održivi rast.

Arhar upozorava i na to da je u Sloveniji udio cijena pod kontrolom države još uvijek 16 posto, što je mnogo više nego u zapadnoj Europi, gdje cijene balansiraju ponuda i potražnja, a ne država koja onda mora tražiti izlaz u dodatnim fiskalnim opterećenjima. 

Arhar je izjavio da vjeruje u euro i sposobnost Slovenija da se pomoću njega još više približi zapadnim standardima života, ali da bi odstupanje od proklamirane politike osiguranja uvjeta za konkurentno gospodarstvo Slovence sada, kada cijene u eurima mogu uspoređivati sasvim transparentno s cijenama na području eurozone također mogao natjerati da usluge i proizvode kupuju ondje gdje su jeftiniji. "Ako za golf manje plaćam u Trstu ili Grazu, zašto bih ga igrao u Sloveniji", slikovito se u razgovoru za vjerski tjednik "Družina" izrazio Arhar. 

Hina