naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europa treba jaku privredu, ali i socijalnu sigurnost

Europa želi i može postati vodeća gospodarska sila na svijetu, ali se pritom mora paziti na socijalni aspekt razvitka gospodarstva i treba postići ravnotežu između konkurentnosti i solidarnosti, rekao je u utorak 30. siječnja u Zagrebu predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica. 


"Tržišno gospodarstvo ne smije se pretvoriti u tržišno društvo; bez socijalne sigurnosti nema napretka", rekao je Mimica okupljenima u dvorani Matice hrvatske na predstavljanju knjige "Reforms in Lisbon Strategy Implementation: Economic and Social Dimensions" (Reforme u provedbi Lisabonske strategije: ekonomska i socijalna dimenzija), zborniku radova nastalom iz izlaganja na istoimenoj međunarodnoj konferenciji održanoj u svibnju 2006. u Zagrebu, u izradi kojeg je kao autor i sam sudjelovao.

Lisabonska strategija predstavljena je na summitu EU u glavnom gradu Portugala u ožujku 2000. godine i trebala je dati novi poticaj europskom gospodarstvu i povećati zapošljavanje ispunjenjem iznesenih ciljeva u razdoblju od 10 godina - stvaranjem unutarnjeg tržišta usluga, smanjenjem administrativnih opterećenja, povećanjem izdvajanja za znanost na tri posto BDP-a, 11-postotnim povećanjem zaposlenosti i porastom BDP-a sa 12 posto, na razinu od 23 posto. Paralelno s tim ciljevima trebalo je ostvariti potpunu socijalnu sigurnost građana i sve to učiniti u skladu s najvišim ekološkim standardima.


No, revizijom ostvarenog na polovici zadanog razdoblja, 2005.,ustanovljeno je da je Lisabonska strategija doživjela neuspjeh, jer su zadani ciljevi ostali samo na deklarativnoj razini, a provedba je gotovo u potpunosti zakazala. 


Zato je napravljena revizija Lisabonske strategije, manje optimistična i ambiciozna, ali realnija, čiji bi se ciljevi morali ostvariti jer o tome ovisi budućnost Europe, rekao je Mladen Staničić, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose (IMO), koji je zajedno s Fondacijom Friedrich Ebert (FES) upriličio predstavljanje knjige. 


"Želi se postati ravnopravan, ili barem uhvatiti priključak, sa SAD-om koje, zahvaljujući izdvajanjima za znanost, imaju vodeću ulogu u svijetu", rekao je Staničić, navevši kako se na razini EU za znanost sad izdvaja oko 2 posto BDP-a, spram 2,76 posto u SAD ili čak 3,12 posto u Japanu. 


Voditelj ureda FES-a Mirko Hempel govorio je o iskustvima novih zemalja članica EU - Poljske, Mađarske, Češke i Slovenije, pri čemu je istaknuo tri stvari. Pod tezom "bogatstvo je nestalo, a narod je ostao", govorio je o privatizaciji u kojoj su se tijekom tranzicije obogatili samo najsnalažljiviji, a narod je, iako je dobio demokraciju i slobodu, osiromašen ne samo novčano, već i time što je ostao bez socijalnih prava koje je imao u vrijeme vladavine komunizma.


Hempel je također rekao kako u tranzicijskim zemljama nema političkog dijaloga, kako se suprotna politička uvjerenja doživljavaju preosobno i kako se politički suparnici doživljavaju kao pravi neprijatelji, a govorio je i o političkim elitama zbog kojih se glavni i veći gradovi u novim članicama, a spomenuo je i primjere Zagreba i Splita, kupaju u raskoši, a golema područja tih zemalja ostavljaju se po strani, bez i minimalnih ulaganja, na milost i nemilost lokalnim moćnicima.


Na predstavljanju knjige govorili su i njezin recenzent, britanski znanstvenik Paul Stubbs, koji godinama živi i radi u Hrvatskoj i urednica knjige Višnja Samardžija.


Hina