naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Ni jedna od tri statističke regije neće ostati bez europskih sredstava

Ni jedna od tri hrvatske statističke regije - Jadranska, Panonska i Sjeverozapadna, koje su se morale utvrditi da bi se Hrvatska kvalificirala za sredstva iz europskih strukturnih fondova u trenutku ulaska u EU, neće zbog svoje razvijenosti izgubiti sredstva iz fondova tijekom sljedeća dva dugoročna proračunska razdoblja EU, odnosno do 2020. godine, ali bi ih mogla izgubiti ako na vrijeme i adekvatno ne pripremi projekte, rečeno je u srijedu 11. travnja novinarima iz hrvatskog pregovaračkog izaslanstva. 


U medijima su se pojavile špekulacije da bi najrazvijenija od te tri regije - Sjeverozapadna Hrvatska, u koju je uključen i grad Zagreb, mogla izgubiti sredstva iz fondova EU jer će brzo dostići 75 posto prosjeka BDP-a EU, te tako ostati bez sredstava. 


"U sljedeće dvije Financijske perspektive, svi će imati mogućnost koristiti sredstva i zato se treba usmjeriti na pripremu projekata", rečeno je novinarima. Sadašnja Financijska perspektiva odnosi se na razdoblje 2007-2013., a sljedeća na razdoblje 2014-2020. 


Izvori su pojasnili da dostizanjem 75 posto prosjeka bruto društvenog proizvoda EU Hrvatska neće izgubiti sredstva već će samo iz Cilja 1, koji je najvažniji jer nosi 75 posto sredstava iz tri postojeća Cilja, postupno prelaziti prema Cilju 2 koji nosi dvadesetak posto. U cijelom tom razdoblju, Hrvatska će istovremeno uživati sredstva iz Cilja 3 (namijenjen teritorijalnoj suradnji), te iz Kohezijskog fonda koji je namijenjen za transeuropsku infrastrukturu i investicije u okoliš.


Trenutno se 84 europske regije nalaze u statusu Cilj 1, a sredstva koja dobivaju iznose 165 eura godišnje po glavi stanovnika. Dvanaest je regija u fazi postupnog prelaska u Cilj 2 i u toj fazi sredstva iznose 82 eura po glavi stanovnika.


Za usporedbu, rečeno je, Hrvatska je iz pretpristupnih fondova dobivala 30 eura po glavi stanovnika godišnje, što će biti slična svota onoj koja će se dobivati ako regija sjeverozapadne Hrvatske, ili eventualno neka druga, dostigne plafon 2020. i uđe u Cilj 2. 


Jadranska regija, po procjenama, ima 50 posto BDP-a EU27, Središnja i istočna Hrvatska 36 posto, a Sjeverozapadna Hrvatska 66 posto. 


Računa se da će Hrvatska imati na raspolaganju od trenutka ulaska u EU ukupno 600 do 900 milijuna eura godišnje iz strukturnih fondova, ali pod uvjetom da kako treba pripremi projekte. Apsorpcijska sposobnost izrazito je važna jer sredstva "ne sjedaju na žiro-račun" već se dobro pripremljenim projektima trebaju zaslužiti.


"Koliko će se iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda moći iskoristiti, ovisit će o nama i o pripremljenosti projekata", rečeno je. Projekte treba početi pripremati već danas kako bismo imali mogućnost povući sredstva kad uđemo u EU, naglasili su izvori. 


Na pitanje novinara je li Hrvatska, prije podjele na tri statističke regije, pokušala iznijeti i prijedloge o podjeli na neki drugi način, iz hrvatskog pregovaračkog izaslanstva stigao je pozitivan odgovor.


Hrvatska je prije ovoga iznijela dva prijedloga. Prvi je bio podjela na pet regija, što je odbacio Eurostat, statistički ured EU koji donosi konačnu odluku, jer statistički nisu ispunjavale kriterij da svaka regija mora imati najmanje 800.000 stanovnika. Drugi prijedlog bio je da se Zagreb proglasi samostalnom regijom, što je također iz istog razloga odbijeno.


Po podacima Državnog zavoda za statistiku, koji je jedini relevantan za davanje podataka, Zagreb po zadnjem popisu stanovništva 2001. nije imao 800.000 stanovnika da bi se kvalificirao za zasebnu regiju. 


"Danas EU inzistira na striktnom poštivanju NUTS II pravila o 800.000 stanovnika. Ono što je Hrvatska učinila: držala se pravila jer nije bilo druge", rečeno je novinarima.  


Hina