naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
EU i Amerika postigli sporazum o transatlantskom partnerstvu

Europska unija i Sjedinjene Američke Države potpisali su u ponedjeljak 30. travnja na summitu u Washingtonu sporazum o novom transatlantskom partnerstvu, ali nisu uspjeli dogovoriti korake za zaustavljanje klimatskih promjena.  


Domaćini summita bili su američki predsjednik George Bush te potpredsjednik Dick Cheney i  državna tajnica Condollezza Rice. Europsku uniju su predstavljali predsjedateljica Europskog vijeća, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier te povjerenici Europske komisije za vanjske poslove i trgovinu Benita Ferrero-Waldner i Peter Mandelson. 


Sporazum o osnivanju transatlantskog gospodarskog vijeća trebao bi potaknuti trgovinu, ulaganja i daljnju integraciju američkog i europskog tržišta. Europski i američki čelnici također su podržali zaključenje kruga pregovora iz Dohe u okviru Svjetske trgovinske organizacije.  


Sporazum će pridonijeti harmonizaciji i izjednačavanju standarda kojima se regulira oko 40 područja, uključujući intelektualno vlasništvo, financijske usluge, preuzimanje tvrtki, ispitivanja kvalitete, automobilsku industriju, farmaceutsku industriju i druge, čime bi se ostvarile milijunske uštede i potaknuo gospodarski rast SAD-a i EU-a. Najviši dužnosnik Unije u transatlantskom gospodarskom vijeću trebao bi biti Günter Verheugen, potpredsjednik Europske komisije zadužen za poduzetništvo i industriju.  


Vrijednost trgovine robama i uslugama preko Atlantika iznosi više od dvije milijarde dolara dnevno. Snažno transatlantsko tržište bez barijera Angela Merkel je postavila kao prioritet njemačkog predsjedanja EU-om, a njemačka kancelarka se zalaže za uspostavu slobodne transatlantske trgovinske zone do 2015. godine.   


Procjenjuje se da bi uklanjanje regulatornih barijera moglo rezultirati porastom BPD-a za 3,5 posto na obje strane Atlantika. Bilateralna trgovinska razmjena između EU-a i SAD-a predstavlja 40 posto od ukupne svjetske trgovine, a njihov zbrojeni bruto društveni proizvod predstavlja 60 posto ukupnog BDP-a u svijetu. 


Tranatlantsko partnerstvo od izuzetnog je značenja za Ameriku i Europsku uniju zbog jačanja azijskih gospodarstava, prije svega Kine. SAD priželjkuje da EU na visokoj političkoj razini postigne suglasnost oko strateškog pristupa ekonomskim odnosima s Kinom kako bi bogate zemlje bile jedinstvene u zahtjevu prema kineskoj vladi da provede nužne reforme.  


Amerika je najviše zabrinuta zbog podcijenjenog tečaja kineskog juana. SAD već dugo traži od Pekinga da omogući bržu aprecijaciju juana, tvrdeći da njegov nizak tečaj osigurava kineskim izvoznicima nepravednu prednost, potpirujući sve viši američki vanjskotrgovinski deficit u trgovinskim odnosima s Kinom, koji je prošle godine dosegnuo rekordnih 765,3 milijarde dolara. 


EU je također izražavao zabrinutost u vezi s tečajem juana, ali manje izravno nego Amerika, nastojeći pregovorima rješavati probleme u odnosima s Kinom oko trgovine i zaštite prava iz okvira intelektualnog vlasništva. EU nastoji ojačati ekonomske veze s novom svjetskom izvoznom silom pa svake godine održava bilateralne samite s kineskim vodstvom. No, nastojanja EU-a da definira jedinstvenu poziciju katkada nailaze na prepreke u vidu sukobljenih interesa pojedinih zemalja članica.

Europski i američki čelnici su na summitu potpisali i sporazum o daljnjoj liberalizaciji tržišta zračnog prijevoza, koji treba pridonijeti smanjenju cijena karata i povećanju prometa na transatlantskim letovima. Sporazum o "otvorenom nebu" trebao bi stupiti na snagu krajem ožujka sljedeće godine. 


U pogledu klimatskim promjenama, gdje postoje najveće razilaženje u pristupu, čelnici EU-a i Amerike su se usuglasili kako je globalno zatopljenje pitanje prioriteta, pri čemu je njemačka kancelarka naglasila kako razvijene zemlje trebaju prednjačiti u ograničenju stakleničkih plinova, dok je George Bush istaknuo važnost razvoja bioloških goriva i uključivanja drugih zemalja, posebno Kine i Indije, u reguliranje emisije plinova.  


EU, koji želi biti lider na području zaštite okoliša, pokušava uključiti SAD u novi okvir koji bi trebao zamijeniti Protokol iz Kyota, koji istječe 2012. Amerika se povukla Protokola 2001. godine, tvrdeći da bi smanjenje emisija štetilo američkoj konkurentnosti. 


Borba protiv klimatskih promjena u Europi usko je povezana s energetskom sigurnosti jer se od obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra ili biomasa očekuje da smanje ovisnost o uvozu energenata, ponajprije iz Rusije.


 



Više o tome: 

  • Njemačko EU predsjedništvo: EU-US Summit in Washington: Transatlantic cooperation on economics and climate protection
  • EUobserver: EU and US building trade links but split on climate
  • EUobserver: Guantanamo questions hang over EU-US summit
  • EurActiv: EU-US agree to cut trade and travel barriers