naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Odjeci riječkog europskog foruma IMO o učincima pristupanja EU na području obrazovanja

U petak 18. svibnja 2007. na Ekonomskom fakultetu u Rijeci održan je europski regionalni forum “Učinci pristupanja Europskoj uniji u području obrazovanja: Hrvatska očekivanja i irska iskustva”. Skup koji su organizirali Institut za međunarodne odnose (IMO) i Sveučilište u Rijeci u suradnji s Ekonomskim fakultetom iz Rijeke predstavlja prvi od tri regionalna foruma u sklopu projekta “EU IMPACT – Akademska mreža za komuniciranje integracijskih učinaka u Hrvatskoj” koji se provodi u okviru programa PHARE 2005.  

Regionalni forum pozdravnim su govorima otvorili Prof. Pero Lučin, prorektor Sveučilišta u Rijeci; Prof. Josipa Mrša, prodekanica Ekonomskog fakulteta u Rijeci; gospođa Nada Turina-Durić, zamjenica župana Primorsko-goranske županije, te Mr. Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke. Nakon pozdravnih govora uslijedilo je devet tematskih izlaganja popraćenih raspravom o učincima pristupanja EU u području obrazovanja.  

Dr. Višnja Samardžija sa Instituta za međunarodne odnose (IMO), voditeljica projekta  izložila je ciljeve i aktivnosti projekta “EU IMPACT“. Projekt predstavlja inicijativu za uspostavljanje akademske mreže za komuniciranje integracijskih učinaka u Hrvatskoj unutar koje je organiziran ovaj skup. Dr. Samardžija objasnila je načela provođenja obrazovne politike unutar EU te instrumente provedbe. Unija nema zajedničku obrazovnu politiku u smislu “top-down” pristupa; obrazovni sustavi prvenstveno su u nadležnosti vlada država članica i oni su međusobno dosta različiti.

 Ipak, istaknuto je da EU utječe na razvoj obrazovnih politika putem instrumenata „mekog“ prava kao što su otvorena koordinacija i konzultiranje, koji su utemeljeni na bijelim knjigama, deklaracijama, rezolucijama i zajedničkom definiranju ciljeva. Naglašeno je da bi integriranje u EU trebalo području obrazovanja rezultirati boljom osposobljenošću ljudskih potencijala, većom uspješnošću studiranja, boljom usklađenošću obrazovnih programa sa zahtjevima tržišta rada, te razvojem partnerskog odnosa između obrazovnih institucija i privatnog sektora.  

Prema riječima prorektora Sveučilišta u Rijeci Prof. Pere Lučina, danas postaje očigledno da se gospodarstvo temelji i razvija na znanju. U Hrvatskoj je, prema njegovim riječima, potrebno izgraditi obrazovni sustav koji će se bazirati na kompetencijama, a njih treba odrediti uzimajući u obzir kako formalno tako i neformalno obrazovanje. Takav sustav omogućiti će da se svaki pojedinac obrazuje cijeli život, dok će mobilnost na tržištu rada biti temeljena na kompetencijama.

Dr. Nevio Šetić, državni tajnik za osnovno školstvo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa obrazložio je postignuća u primjeni Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS).  Primjena eksperimentalnog plana i programa prema HNOS-u praćena je na uzorku od 49 osnovnih škola gdje je, prema neovisnoj evaluaciji, došlo do znatnog porasta zainteresiranosti i motiviranosti učenika. Nadalje, došlo je do rasterećenja nastavnog plana i jačanja suradnje svih čimbenika nastavnog tijeka. Dr. Šetić naglasio je da se promjene koje je uveo HNOS temelje se na hrvatskom iskustvu, te da one nisu postavljene kao nešto trajno, već kao otvorene za daljine izmijene.   

Iznoseći problematiku stvaranja nacionalnog kvalifikacijskog okvira, Prof. Mile Dželalija sa Prirodoslovno-matematičkog i kineziološkog fakulteta u Splitu istaknuo je da Europski kvalifikacijski okvir predstavlja instrument za izgradnju kvalitete, te kako je nužno hrvatske kvalifikacijske razine u potpunosti uskladiti sa europskima. Naglašeno je da nacionalni kvalifikacijski okvir predstavlja ključnu osnovu za prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu.  

Tom Boland, ravnatelj irske zaklade za visoko obrazovanje (Higher Education Authority) govorio je o promjenama koje su nastale u irskom obrazovnom sustavu nakon pristupanja EU. Irska je prepoznala važnost obrazovanja za razvoj pa je tako 30% sredstava strukturne pomoću utrošeno na obrazovanje. Iako EU nama razvijene intervencijske politike u području obrazovanja, članstvo u Uniji omogućilo je razmjenu najbolje prakse što je rezultiralo ubrzanim razvojem.

Drugi dio foruma započeo je izlaganjem Dr. Dijane Vican sa Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, na temu “Nacionalni kurikulum i članstvo u EU”. Obrazovni sustav koji smo imali do sada temeljio se na nastavnom planu i programu. On u sebi nije imao ugrađeno vrednovanje te je bio je previše rigidan što je između ostalog rezultiralo “ispadanjem” velikog broja učenika nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja. Nasuprot ovakvoj praksi nacionalni kurikulum postavljen je tako višerazinski tijek koji će se primjenjivati u ciklusima.  

Mr. Ninoslav Šćukanec sa Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) iz Zagreba, govorio je o utjecaju globalizacije na visoko obrazovanje. Prema njegovim riječima svjedoci smo sve većeg prodiranja logika profita na sveučilišta, te bi se moglo zaključiti da ona sve više postaju “poduzeća”, nastavo osoblje “poduzetnici” a studenti “rezultati”. U ovakvim okolnostima Europa predstavlja nadopunu a ne nadomjestak za nacionalne aktivnosti. Riječ je o vrlo uspješnim projektima jer je  suradnja u području obrazovanja na razini EU učinkovitija od bilateralne suradnja među državama.  

Tina Šarić iz Agencije za obrazovanje odraslih (AOO) obrazložila je funkcije i aktivnosti Centra za mobilnost i EU programe koji djeluje unutar AOO-a. Centar ima ulogu provođenja EU programa “Cijelo-životno učenje” i “Mladi na djelu”, te djeluje kao posrednik između EU i korisnika. Posljednje izlaganje koje je podnijela Dr. Ana-Maria Boromisa sa Instituta za međunarodne odnose (IMO) bilo je usredotočeno na mogućnosti korištenja informacija o izvorima EU u području obrazovanja putem Internet portala EnterEurope.     

Forum je omogućio korisnu razmjenu hrvatskih i irskih iskustava vezanih uz prilagodbu i reforme sustava obrazovanja u odnosu na zakonodavstvo i politiku EU te nastojao dati odgovor na vrlo konkretna pitanja o učincima procesa pridruživanja na obrazovni sustav kao cjelinu, akademsku zajednicu i njezine članove pojedinačno.

H. Butković  

 

  • Prezentacije sudionika
  • Grad Rijeka: Cjeloživotno obrazovanje na razini europskih standarda
  • Novi list: Hrvati premalo obrazovani