naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Zaključci summita skupine G8

Od 6. do 8. lipnja odvijao se godišnji sastanak šefova država i vlada G8 skupine. Sastanak s održavao po 33. puta i to u Heilingendammu u Njemačkoj, koja je nakon predsjedanja Europskom unijom preuzela i predsjedanje ovim summitom. G8 skupinu čine Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Sjedinjene Američke Države, Kanada (od 1976. godine) i Rusija (od 1998. godine).  

Uz njih, na  sastanku je bila predstavljena i Europska komisija. Njemačka je, kao predsjedavajući ovogodišnjeg sastanka, za moto ovog susreta izabrala riječi 'Rast i Odgovornost', koje su trebale opisati ulogu i smjer djelovanja zemalja G8 skupine u suvremenim međunarodnim ekonomskim odnosima i procesima globalizacije. Fokus agende ovogodišnjeg sastanka G8, bio je na oblikovanju i usmjeravanju globalne svjetske privrede, razvoju Afrike i klimi.

Cijeli tijek skupa, pa i nekoliko dana uoči njegovog početka, obilježili su prosvijedi protiv globalizacije i politika zemalja skupine G8 u Rostocku i u Heilingendammu, kao i u drugim državama Europske unije, te politička i medijska prepucavanja nekih sudionika sastanka na vrhu. Prosvjede su održavale razne antiglobalističke skupine koje su dolazile u sukob sa osiguranjem summita, koje se sastojalo od 16 000 policajaca, potpomognutih 12 kilometara dugom zaštitnom ogradom, kao i razne umjetničke skupine, koje su na svoj nešto drugačiji način, prosvjedovle protiv globalizacije.

Prije samog summita, došlo je i do zaoštravanja odnosa između Rusije i SAD-a, oko namjere Amerikanaca da postave raketni štit na području Češke i Poljske radi obrane od potencijalne raketne opasnosti iz Irana. Američki plan je kod Rusije shvaćen kao ponovni početak utrke u naoružanju, te je spominjana i retorika poput 'početak novog hladnog rata'. Uz to, do razilaženja mišljenja je došlo i u pogledu neovisnosti Kosova, koju SAD i većina članica Vijeća sigurnosti otvoreno podupiru, dok Rusija zastupa interese Srbije, odnosno protivi se, kosovskoj neovisnosti. Zbog tih razloga je u Ujedinjenim narodima, odgođeno glasovanje o rezoluciji koja Kosovu daje neovisnost uz međunarodni nadzor, dok ne prođe sastanak G8.

Sudionici summita raspravljali su o razvoju globalne ekonomije te odgovornosti država G8 u održavanju njezine stabilnosti, probleme Afrike, kao što su siromaštvo, gospodarski razvoj i epidemije, problemi i posljedice vezane uz klimu i klimatske promjene, kao i druge teme, koje nisu bile na službenoj agendi, ali su bile predmet bilateralnih i multilateralnih razgovora, kao na primjer pitanje rezolucije o Kosovu, problem Iranskog obogačivanja urana i kako ga zaustaviti, suprotstavljanje ideji SAD-a o postavljanju raketnog štita na području Europske unije, situaciji na Bliskom istoku i još nekim aktualnim političkim problemima.

Pomoć Africi je obećana već na summitu G8 zemalja 2005. godine, kada je donesen akcijski plan pomoći Africi, opraštanje vanjskog duga zemalja Afrike u vrijednosti od 40 milijardi. dolara, no kako je predsjednik Afričke unije John Kufuor istaknuo, po tim se pitanjima od poslijednjih summita nije mnogo dogodilo.

Problematika vezana uz klimatske promjene podrazumijeva smanjenje emisijskih plinova, smanjenje utjecaja efekta staklenika i razvoj obnovljivih izvora energija. Dio agende vezan uz ekonomska pitanja odnosio se na dijalog o nerazmjerima u svjetskoj ekonomiji i načinima kako ga smanjiti, upravljanje resursima kao pitanje budućnosti, koje se nalazi u direktnoj svezi sa klimatskim pitanjem, međusobnu razmjenu strategija i međusobno pomaganje na području stabilnosti i transparentnosti na financijskim i kapitalnim tržištima, kao i očitovanje o zajedničkoj odgovornosti na području socijalne dimenzije globalizacije i poticanja investiranja te rasprava o skupini zemljama s najbrže rastučim ekonomijama.

Summit G8 zemalja u Heilingendammu se ne može pohvaliti da je riješio goruće međunarodne političke probleme, ali kao i u prijašnjim susretima uspio je  skrenuti pozornost na neka kritična pitanja u globalnim političkim odnosima. G8 zemlje su dogovorile program pomoći u borbi protiv AIDS – a, malarije i tuberkoloze na afričkom kontinentu u vrijednosti od 60 milijardi dolara, što je ujedno bio i najkonkretniji zaključak ovog summita. Postignut je i formalni dogovor o smanjenju emisija stakleničkih plinova, a SAD se prvi puta u povijesti obvezao učiniti nešto po tom pitanju, no usprkos tome još se uvijek protivi Protokolu iz Kyota. Dogovoreno je ozbiljno uzeti u obzir smanjenje plinova za 50% do 2050. godine.

Donesena je odluka o uključivanju grupe zemalja sa najbrže rastućim ekonomijama u dijalog budućih G8 sastanaka, a to su Kina, Indija, Brazil, Meksiko i Južnoafrička Republika. To uvođenje novih država u dialog zemalja G8 će se u budućnosti nazivati „Heilingendammski proces“.

Postignuti su dogovori i na području zaštite proizvoda i brandova od priratstva te zaoštravanje kontrola i suradnja na području carina, vezano uz piratstvo.

Uz odluke sa službene agende, mnoge su se teme raspravljale na bilateralnim i multilateralnim sastancima za vrijeme summita. Među najvažnijim sastancima su svakako oni između ruskog predsjednika Putina i američkog predsjednika Busha, koji su se pomakli sa mrtve točke raketnog štita u Europi, te su se složili da su moguće i alternative, kao primjerice prijedlog predsjednika Putina, koji podrazumijeva, stvaranje zajedničkog raketnog štita u Azerbejdžanu.

G8 je zaprijetio Sudanu i Iranu daljnim sankcijama, u slučaju da nastave odbijati zahtjeve UN-a. Diskutiralo se i o budućem statusu Kosova, prema prijedlogu posebnog izaslanika UN-a Martija Ahtisaarija, koji zagovara međunarodno nadziranu neovisnost Kosova. No, nije se uspjelo u namjeri da se Rusija pomiri sa neovisnošću Kosova, te u dokumentu koji sažima rezultate sastanka stoji 'stajališta se i dalje razlikuju u sadržaju i načinu kako napredovati.

 

Goran Koščak