naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Odjeci regionalnog foruma u Splitu - Učinci pristupanja EU na području zaštite okoliša

U četvrtak 14. lipnja 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Splitu održan je europski regionalni forum "Učinci pristupanja Europskoj uniji na području zaštite okoliša: Hrvatska očekivanja i irska iskustva". Forum koji su organizirali Institut za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba i Ekonomski fakultet iz Splita predstavlja drugi od ukupno tri regionalna foruma u sklopu projekta "EU IMPACT - Akademska mreža za komuniciranje integracijskih učinaka u Hrvatskoj". Projekt EU IMPACT  većim dijelom financira se iz europskog programa PHARE, a IMO ga provodi u suradnji s Irskim institutom za europska pitanja iz Dublina (IIEA).

Glavni cilj foruma u Splitu bio je pokretanje rasprave o očekivanim učincima pristupanja Hrvatske u EU u području zaštite okoliša, imajući u vidu iskustva Irske kao države članice. Razmatrana je problematika institucionalnih reformi te očekivanih promjena u nekim specijaliziranom područjima zaštite okoliša (industrijsko zagađenje, zaštita vode, upravljanje otpadom). Neka izlaganja bila su usmjerena ka tehničkim aspektima harmonizacije s okolišnim acquis-om, a razmatrana je i uloga organizacija civilnog društva u sklopu pred-pristupnog procesa.

Regionalni forum pozdravnim govorima otvorili su: Prof. dr. sc. Želimir Dulčić, prodekan Ekonomskog fakulteta u Splitu; gospodin Ante Sanader, župan Splitsko-dalmatinske županije; te gospodin Božidar Čapalija, zamjenik gradonačelnika Grada Splita. Uslijedila su tematska izlaganja popraćena diskusijom.

Na samom početku tematskog dijela skupa dr. sc. Višnja Samardžija sa Instituta za međunarodne odnose u svojstvu uvodničara i moderatora naglasila je kako okoliš predstavlja jedno od najzahtjevnijih poglavlja u sklopu pregovora s EU. Hrvatska bi u ovom području trebala usvojiti blizu 300 direktiva od kojih su neke financijski vrlo zahtjevne. Ipak, visoki troškovi (10-11 milijardi eura) građanima će donijeti i znatne koristi kao što su poboljšanje javnog zdravlja, bolja kvaliteta komunalnih usluga te koristi od racionalnijeg korištenja prirodnih resursa.

Mr. sc. Damir Rumenjak, viši stručni savjetnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, govorio je o obvezama Hrvatske u području integriranog pristupa zaštiti okoliša od industrijskih zagađenja. Rečeno je da u Hrvatskoj postoji oko 150 postrojenja na koja se odnosi tzv. IPPC direktiva, te da je za njezinu implementaciju potrebno izgraditi odgovarajuće administrativne kapacitete. Najveći trošak u primjeni ove direktive predstavlja obveza domaće industrije da izmjeni neadekvatnu tehnologiju, te je u tom smislu istaknuta važnost javno-privatnog partnerstva.

Dr. sc. Danko Biondić, direktor razvitka u Hrvatskim vodama, prezentirao je nacrt nacionalne strategije upravljanja vodama. Strategija predstavlja dugoročni planski dokument čiji je sadržaj usklađen s relevantnim direktivama EU. Strategija kao takva predstavlja i podlogu za korištenje fondova EU, te okvir za razvoj ostalih sektora koji utječu na vode. Strateški cilj ovog dokumenta predstavlja povećanje stupnja opskrbljenosti vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 76% na 80-90% do 2020. Ukupni troškovi provedbe strategije procjenjuju se na 24,4 milijarde kuna, a pritom treba naglasiti  da ovaj dokument isključuje mogućnost privatizacije sustava opskrbe i pročišćavanja voda, što uostalom zabranjuje i Hrvatski ustav.

Gospodin Gerard O' Leary, program menadžer u Irskoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) na primjeru Irske izložio je učinke članstva u Europskoj uniji na sustav zaštite okoliša. Prije ulaska u EU Irska se suočavala sa velikim problemima na području zaštite okoliša, koji su danas dobrim dijelom uklonjeni. Irska je trebala promijeniti cjelokupni sistem upravljanja okolišem; došlo je do povećanja broja zaposlenih u ovom sektoru, dok je cjelokupan sustav kontrole i zaštite ujednačen čime je bitno poboljšana efikasnost. Strateško promišljanje i investiranje u zaštitu okoliša pokazalo se vrlo isplativim. Primjerice, iako posljednjih desetljeća Irska bilježi industrijski rast, došlo je do faktičkog smanjivanja industrijskog otpada, što je dobrim dijelom posljedica investiranja u razvoj "čiste" industrije.

Prof. dr. sc.  Maja Fredotović sa Ekonomskog fakulteta u Splitu izlaganje je posvetila problematici upravljanja krutim otpadom, zaključujući da zahtjevi EU na ovom području predstavljaju ujedno i priliku za razvoj. Zahtjevi EU u ovom području predviđaju uspostavljanje manjeg  broja centara za gospodarenje otpadom gdje će otpad biti obrađivan u skladu s ekološkim standardima. Prema riječima Prof. Fredotović dilema vezano uz odabir tehnologije obrade u spomenutim centrima svodi se na odabir između mehaničko biološke obrade otpada i rasplinjavanja otpada na bazi plazme. Tehnologijom plazme iz 1 t otpada može se proizvesti 1MW električne energije, a Hrvatska bi ukoliko se odluči za ovu tehnologiju ovim putem mogla zadovoljiti 8% vlastitih potreba za električnom energijom.

Mr. sc. Jagoda Munić, potpredsjednica Zelene akcije iz Zagreba razmotrila je ulogu civilnog društva u pred-prisutnom procesu na području zaštite okoliša. Fokus izlaganja bio je usmjeren na primjenu Arhuške konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju  i pristupu pravosuđu  u pitanjima okoliša. Ova konvencija kojoj je pristupila i Hrvatska predstavlja dio okolišnog acquis-a EU, a njezinom primjenom dolazi do bitne demokratizacije procesa donošenja politika u području zaštite okoliša. Gospođa Munić zaključila ja da će dobra primjena EU zakonodavstva poboljšati kvalitetu okoliša, omogućiti građanima ostvarenje njihovih demokratskih prava, te da će uspostaviti mehanizme za sudjelovanje u odlučivanju i kompenzaciju eventualnih šteta.

Zadnja prezentacija bila je posvećena razmatranju učinaka prihvaćanja okolišnog acquis-a od strane novih država članica EU, a izložio ju je gospodin Hrvoje Butković iz Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba. Kao rezultat prihvaćanja okolišnog acquis-a u novim državama članicama došlo je do značajnog poboljšanja općeg stanja okoliša. Ipak, na poboljšanje su utjecali i drugi faktori kao što su: gospodarski krah teških industrija zagađivača, prijelaz s industrijskog na uslužno gospodarstvo, promjena u strukturi energetske proizvodnje itd.    

Izlaganja na forumu pobudila su živu raspravu u sklopu koje je došlo do konstruktivne razmjene mišljenja između predstavnika brojnih ekoloških udruga koji su u svojstvu slušača pratili skup te izlagača. Predstavnici "zelene scene", ukazali su na čitav niz lokalnih ekoloških problema koji zahtijevaju urgentnu intervenciju. 

 H. Butković