naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
U Hrvatskoj raste interes za prirodne znanosti, u EU pada

Dok u Europi pada interes mladih ljudi za prirodne znanosti, u Hrvatskoj se implementiranjem Bolonjskog procesa bilježi porast interesa za prirodoslovne studije, doznaje se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. 


Broj studenata prirodnih znanosti na hrvatskim sveučilištima porastao je tako u akademskoj godini 2005./2006. za više od 10 posto u odnosu na godinu ranije, s  5.905 na 6.500 studenata. U akademskoj godini 2006./2007. taj se broj, u odnosu na godinu prije, smanjio za 2 posto, no ukupni broj upisanih studenata ostao je još uvijek znatno veći nego ranijih godina.


Podaci za EU pak govore da se udio studenata prirodoslovnih studija kontinuirano smanjuje u zadnjih 10 godina u europskim zemljama. U nekim ključnim područjima, kao što su matematika i fizika, broj studenata smanjen je i u apsolutnom iznosu. 


Primjerice, u Njemačkoj je broj diplomiranih studenata fizike u razdoblju od 1993. do 2003. pao sa 100 na 50 indeksnih bodova, a matematike i statistike sa 100 na 75 indeksnih bodova, navodi se u izvješću Michela Rocarda koje je nedavno predstavljeno Europskoj komisiji. 


Smatrajući prirodne znanosti ključnima za budućnost Europe utemeljene na znanju, EK je pozvala na uvođenje novog pristupa podučavanju koji bi se znatno razlikovao od tradicionalnih pedagoških metoda. Tako se preporučuje uvođenje  metoda učenja kroz istraživanje i iskustveno učenje kao načinu povećanja interesa za prirodne znanosti kod mladih.


Kako kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatska aktivno sudjeluje u radu tijela EU-a koja na razini Europe koordiniraju uvođenje novih pedagoških standarda u podučavanju. Učenje kroz istraživanje i iskustveno učenje tako su temeljne karakteristike Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda koji je od prošle godine uveden u osnovne škole. 


Osim toga, u ministarstvu ističu da hrvatski napredak u razvoju školstva potvrđuje i činjenica da je na londonskoj ministarskoj konferenciji o Bolonjskom procesu prihvaćen prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca da se razvoj visokog obrazovanja mora poticati razvojem nižih razina obrazovanja. 


Prema Lisabonskoj strategiji, EU ima cilj postati najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju izdvajanjem 3 posto BDP-a za istraživanje do 2010., za što se procjenjuje da će joj trebati oko pola milijuna novih istraživača i oko 1,2 milijuna znanstvenog osoblja do kraja desetljeća. 


Hina