naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) predstavio je u ponedjeljak 16. srpnja rezultate istraživačkog projekta 'Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci'. Istraživanje je imalo za cilj procijeniti potencijalne koristi i troškove pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u petnaest odabranih područja.  

Istraživanje koje je naručila hrvatska Vlada, provedeno je temeljem iskustava zemalja novih članica EU-a od srpnja 2006. do travnja ove godine, a u njegovoj su izradi, uz stručnjake EIZ-a, sudjelovali i istraživači s Instituta za turizam, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, splitskog Ekonomskog fakulteta, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg te brojni suradnici iz tijela državne uprave.

Istraživanje obuhvaća 15 najznačajnijih gospodarskih i socijalnih područja, poput makroekonomije, državnog proračuna, tržišta rada, poduzetništva, turizma, poljoprivrede, ribarstva, zaštite potrošača itd.

Na predstavljanju istraživanja istaknuto je kako bi se kada Hrvatska ne bi ušla u EU, temeljem dosadašnjih prosjeka, moglo očekivati da će stopa rasta hrvatskog BDP-a u razdoblju od 2010. do 2025. godine iznositi 4,3 posto, a da bi razina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći 2025. godine iznosila 68 posto razine EU-a.
Ulaskom u EU taj bi prosjek 2025. bio 75 posto, a hrvatski bi BDP od 2010. do 2025. rastao po stopi od 4,9 posto.

U izvješću se ističe kako se Hrvatskoj neće dogoditi veliki gospodarski uzlet kakav se dogodio zemljama koje su u Uniju ušle u petom valu proširenja 2004. godine. I dok je Češkoj i Slovačkoj stopa rasta BDP-a u godinama nakon ulaska u EU udvostručena, a Estonija i Latvija zabilježile su rekordni gospodarski rast iznad 10 posto, Hrvatsku čeka tek blago ubrzanje rasta BDP-a.

Cijene u trgovinama neće bitno rasti u odnosu na trenutno stanje. Inflacija će biti manja nego u nekim sadašnjim članicama Unije, a kuna će i dalje biti stabilna i njezin tečaj kretat će se u dosadašnjim okvirima. Sve analize i procjene EIZ-a upućuju na zaključak da će se postojeća makroekonomska stabilnost zadržati i prvih godina nakon ulaska u EU 2009. godine, za koju Institut procjenjuje da je realan datum priključenja.

 

Više o tome:

Ekonomski institut, Zagreb: Predstavljanje rezultata istraživačkog projekta 'Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci'