naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
McCreevy o perspektivama hrvatskog gospodarstva

Energična provedba strukturnih reformi, obuzdavanje rastuće neravnoteže na računu robne razmjene i tekućem računu platne bilance neophodni su preduvjeti daljnjeg jačanja hrvatskog gospodarstva, a za njegov dugoročni uspjeh ključnu važnost imaju reforma pravosuđa i javne uprave, rekao je u četvrtak 20. rujna u Zagrebu europski povjerenik za unutarnje tržište i uslužne djelatnosti Charlie McCreevy. 


'Očigledno je da Hrvatska ostvaruje kontinuirano poboljšanje relativnih gospodarskih pokazatelja: rast prelazi 6 posto, inflacija je oko prosjeka EU, a stalno se napreduje i u smanjenju manjka proračuna opće države', rekao je McCreevy u govoru u Hrvatskoj narodnoj banci. 


'U svjetlu navedenog, uopće ne sumnjam da će održivi napredak biti nagrađen, pod uvjetom da se strukturne reforme nastave i da se energično provode, te pod uvjetom da se obuzda rastuća neravnoteža na računu robne razmjene i tekućem računu platne bilance', rekao je. 


Usvajanjem i provedbom pravne stečevine EU Hrvatska će u budućnosti poboljšati svoje gospodarske rezultate, ustvrdio je McCreevy, objasnivši da europski propisi jamče jednaka pravila igre za sve gospodarske subjekte, povećavaju povjerenje međunarodnih ulagača i  izravna strana ulaganja u zemlju te potiču potencijal gospodarskog rasta.


Kako bi se pripremila za europsko tržište od gotovo 500 milijuna potrošača, Hrvatska bi se trebala usredotočiti na sve ono što potiče izravna ulaganja u zemlju i razvoj poduzetništva, istaknuo je McCreevy. 


Hrvatska bi, po njegovim riječima, trebala nastojati stvoriti djelotvornu komunikacijsku infrastrukturu, znatan intelektualni kapital, konkurentnu poreznu strukturu i pogodno zakonsko okružje te promicati fleksibilne zakone o radu, djelotvoran javni sektor i zdrave i održive javne financije.


Na europskoj pozornici uspješna mogu biti i mala gospodarstva, poručio je McCreevy,  govoreći iz iskustva vlastite zemlje, Irske, koja je razvila jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi. 


Mala gospodarstva imaju prednost fleksibilnosti, koja često izmiče velikim tržišnim natjecateljima, a svoje gospodarske rezultate i izvozni potencijal mogu poboljšati težeći izvrsnosti u malom broju područja u kojima se komparativne prednosti mogu utvrditi i razvijati, rekao je.


'Ključnu ulogu za dugoročni uspjeh svakog gospodarstva imaju pravosuđe i javna uprava, koji osiguravaju da se pravni postupci provode pravedno, nepristrano i u skladu s potrebama tržišnog gospodarstva, te da su pravila igre jednaka za sve gospodarske subjekte', istaknuo je McCreevy.


Povjerenik McCreevy održao je u HNB-u predavanje o dosadašnjim učincima stvaranja jedinstvenog europskog tržišta i uvođenja zajedničke europske valute, te očekivanim daljnjim kretanjima i aktivnostima u EU na tom području. Predavanje je organizirala Irsko-hrvatska poslovna udruga, posvetivši ga prvom guverneru HNB-a i prvom veleposlaniku RH u Irskoj Anti Čičin-Šainu. 


Jedinstveno europsko tržište, uspostavljeno 1993., kazao je McCreevy, omogućilo je u prvih deset godina svojeg postojanja otvaranje najmanje 2,5 milijuna novih radnih mjesta i povećanje bogatstva EU-a za gotovo 900 milijardi eura, što je prosječno 6.000 eura po obitelji. Europske tvrtke pronašle su nova tržišta u drugim zemljama članicama, ojačalo je tržišno natjecanje, cijene su smanjene u mnogim segmentima, a opseg i kvaliteta proizvoda dostupnih potrošačima su se povećali.


No da bi ostvarila njegov puni potencijal, EU još treba raditi na liberalizaciji tržišta poput tržišta energije i tržišta poštanskih usluga, osnažiti integraciju financijskog tržišta pomoću jedinstvenog paneuropskog platnog sustava i slobodnijeg prekograničnog kretanja kapitala i investicijskih usluga, rekao je.


Pritom se posebice zauzeo za bolju provedbu propisa o javnoj nabavi, ponajprije u novim zemljama članicama i zemljama kandidatima za članstvo, a istaknuo je i važnost nove Direktive o uslugama s obzirom na to da na usluge otpada između 60 i 70 posto BDP-a EU-a. Europska komisija očekuje da će liberalizacija usluga pridonijeti stvaranju 600.000 novih radnih mjesta.  


Govoreći o euru, McCreevy je rekao da će Hrvatska u pripremama za njegovo preuzimanje trebati voditi razboritu fiskalnu politiku.


'Razborita fiskalna politika, djelotvoran nadzor nad financijskim sustavom i strukturne reforme kojima se liberaliziraju tržišta rada, proizvoda i kapitala imaju ključnu ulogu u podupiranju eksterne održivosti i konkurentnosti. Obuzdavanje inflatornih pritisaka nije samo pitanje ispunjavanja kriterija iz Maastrichta u određenom trenutku nego i ključan element za očuvanje konkurentnosti i dugoročne makroekonomske stabilnosti', rekao je europski povjerenik.


Potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec u svojem je govoru kao glavne zadatke koji stoje pred hrvatskom Vladom naveo razvoj infrastrukture, restrukturiranje brodogradnje i industrije čelika, borbu protiv nezaposlenosti (11,2 posto u 2006.), dovršetak privatizacije i reformu pravosuđa.


'Hrvatska ima malo gospodarstvo. Ona ne može imati veliki utjecaj na globalna gospodarska kretanja, no može se pozicionirati tako da iskoristi te trendove. U idućih nekoliko godina, Hrvatska se može pozicionirati na način da postane regionalno središte na području uslužnih djelatnosti, ponajprije u turizmu, prometu, građevinarstvu i financijama. To je prilika koju ne smijemo propustiti', rekao je Polančec.


Hina