naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Nema odgode pregovora u poglavlju pravosuđe i temeljna prava

Hrvatska od Europske unije nije dobila nikakvo upozorenje, opomenu ni kaznu zbog situacije u pravosuđu, borbi protiv korupcije i pravima manjina, nego tek očekuje dogovor zemalja članica EU-a o mjerilima koja će trebati ispuniti za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava, što je uobičajena procedura i ne znači da se pregovori u tom poglavlju odgađaju, doznaje se iz krugova bliskih Vladi. 


Neki hrvatski mediji prenijeli su da je Europska komisija zauzela stajalište da ne preporučuje otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava s Republikom Hrvatskom zbog toga što Hrvatska nije dovoljno učinila u reformi pravosuđa, u suzbijanju korupcije nakon akcije Maestro, kao ni u pitanju manjina.


Iz krugova bliskih Vladi doznaje se da je riječ tek o prijedlogu Europske komisije upućenom na razmatranje zemljama članicama EU-a koje donose konačnu odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju i eventualnom postavljanju mjerila (tzv. benchmark) za njihovo otvaranje odnosno kasnije zatvaranje.


Mjerila za otvaranje pojedinog poglavlja koja u ovom slučaju tek trebaju biti službeno utvrđena, objasnio je neimenovani izvor, nikako ne treba doživljavati kao upozorenje, opomenu ili kaznu, niti ona znače odgodu pregovora. 


Riječ je o uobičajenom procesu. Mjerila za otvaranje pregovora Hrvatska je već dobila u 11 poglavlja od ukupno 33 o kojima se pregovara, podsjeća izvor iz Vlade dodajući kako nitko i ne očekuje da bi poglavlje Pravosuđe i temeljna ljudska prava moglo biti otvoreno, a da se prethodno ne ispune određena mjerila.


To poglavlje obuhvaća politički najvažnija pitanja poput reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije na kojima EU inzistira od prvoga dana i koja će pratiti do samog zaključenja pregovora. 


Izvješće o screeningu u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava Europska komisija sa svojim prijedlogom mjerila zemljama članicama uputila je još u lipnju, kazao je izvor, napominjući da Komisijin prijedlog prema tome ne uzima u obzir najnovije pomake Republike Hrvatske na tom području.


U detalje prijedloga izvor nije mogao ulaziti jer su izvješća o screeningu interni dokumenti EU-a koji se objavljuju tek kada ih zemlje članice usvoje, odnosno kada se dogovore o otvaranju pregovora i mogućim mjerilima. Hrvatska Vlada tek tada može dobiti službeno pismo od zemlje predsjedateljice EU-a u kojem ju se obavještava je li Republika Hrvatska spremna za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju ili mora ispuniti određena mjerila da bi oni mogli početi.


Izvor je istaknuo da je Europska unija, poučena iskustvom iz prethodnog kruga proširenja, mjerila u pregovarački proces uvela kako bi pomogla zemljama kandidatima za članstvo da postignu najvišu razinu usklađenosti s europskim standardima pružajući im jasne smjernice za provedbu reformi.


U konkretnom slučaju, kako navodi izvor, očekuje se da će EU staviti težište na tri područja: reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i prava manjina. Od Republike Hrvatske će se tražiti izrada akcijskih planova odnosno strateško planiranje reformskih koraka, dok će njihova provedba biti uvjet za zatvaranje poglavlja.

Kakva će mjerila točno biti i koliko će ona biti tehnička, a koliko politička ovisi o zemljama članicama.


Pritom se ne postavlja pitanje ispunjava li Republika Hrvatska temeljne kriterije za članstvo u EU-u, jer u tom slučaju ne bi ni mogla početi pregovore s EU-om, nego kako da dosadašnje dobre rezultate učini odličnima, istaknuo je izvor.


Dio mjerila hrvatski pregovarači već su predvidjeli i krenuli s pripremom za njihovu provedbu, kao u slučaju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi uskoro trebao biti usvojen.


Kada je riječ o pravosuđu, mjerila bi se mogla odnositi i na racionalizaciju mreže sudova, edukaciju sudaca te pravilno procesuiranje ratnih zločina, posebice u slučajevima koje Haški sud (ICTY) prepusti hrvatskom pravosuđu, dok će na području borbe protiv korupcije trebati revidirati Akcijski plan za borbu protiv korupcije, a bitna pitanja su i sprječavanje sukoba interesa te financiranje političkih stranaka. Što se prava manjina tiče, problemi su provedba Ustavnog zakona o pravima manjina, povratak izbjeglica i stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava. 


Glede napisa u hrvatskim medijima da Republika Hrvatske kasni s ispunjavanjem mjerila, izvor iz Vlade rekao je da su mnoga mjerila u različitim fazama obrade. U dva poglavlja Republika Hrvatska je učinila svoj dio posla i uputila odgovor Europskoj komisiji, točnije u poglavljima Pravda, sloboda i sigurnost te Socijalna politika i zapošljavanje, a do sredine listopada ispunjeno bi trebalo biti i mjerilo na području poljoprivrede. Komisija je pak dala pozitivnu ocjenu za poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost.(Hina)

Više o tome: