naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
CARDS: Istraživanja, razvoj i prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj

Zaštita prava intelektualnog vlasništva u Republike Hrvatske i njegova važnost za sektor istraživanja i razvoja te gospodarstvo u cjelini glavne su teme konferencije koju u srijedu 26. rujna u Zagrebu organiziraju Delegacija Europske komisije u RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

Kako je najavljeno iz Delegacije EK, na konferenciji o ulozi prava intelektualnog vlasništva u prijenosu tehnologija i znanja istraživačkog sektora u Hrvatskoj, koja će se održati u Hrvatskom državnom arhivu, bit će predstavljene aktivnosti koje se provode u sklopu CARDS projekta "Istraživanja i razvoj i prava intelektualnog vlasništva".

Glavni projektni partner EU-a u ovom projektu je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (MOZŠ), a u projekt su uključeni i partneri iz hrvatske inovacijske zajednice poput Instituta Ruđer Bošković, Brodarskog instituta, Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta, Tehnologijsko-razvojnog centra iz Osijeka i dr.

Razvoj hrvatskog gospodarstva u kontekstu čvršće integracije u unutarnje tržište EU-a ovisi o uspješnom prenošenju istraživačkih rezultata i znanja u komercijalno iskoristive inovacije. Inovacije su zajedno s pravilima o konkurentnosti i pravima intelektualnog vlasništva pokretačka snaga gospodarstva i imaju ključnu ulogu u gospodarskim procesima. Razumijevanje pitanja koja se odnose na zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva na inovacije iz istraživačkog sektora stoga je ključno za ubrzanje gospodarskih procesa, kaže u svom priopćenju Delegacija EK u RH.

Na konferenciji će biti predstavljen priručnik pod nazivom "Praktični vodič za modele, procese i procedure prijenosa tehnologija i znanja sa sveučilišta i javnih istraživačkih instituta" te najavljen niz novih inovacijskih inicijativa koje projektni partneri planiraju.

Sudionicima će se obratiti državni tajnik MOZŠ Dražen Vikić-Topić, prvi tajnik Delegacije EK u RH Constantino Longares-Barrio i Bojan Benko iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Hrvatska je u ožujku ove godine otvorila pregovore u poglavlju koje se odnosi na zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Riječ je o iznimno važnom području jer na industriju zasnovanu na autorskom pravu otpada čak šest posto BDP-a u Europskoj uniji. Zaštita prava intelektualnog vlasništva obuhvaća autorsko pravo u umjetnosti i znanosti te pravo industrijskog vlasništva poput patenata, žigova ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

Hrvatska na tom području, što se tiče zakonodavnog usklađivanja, ima još vrlo malo posla, no mora raditi na jačanju kapaciteta za provedbu tih zakona kada je riječ o borbi protiv piratstva i krivotvorenja.

Hrvatska je 2003. godine temeljito reformirala svoje zakonodavstvo na području prava intelektualnog vlasništva usvajanjem zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je u velikoj mjeri usklađen s acquisom. Iste godine reformiran je i zakonodavni okvir u području prava industrijskog vlasništva, donošenjem niza novih zakona: zakona o patentu, zakona o industrijskom dizajnu, zakona o žigu, zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda.

U provedbi zakonodavstva u ovom poglavlju sudjeluje više državnih institucija - državno odvjetništvo, sudstvo, carina, policija, te državni inspektorat.

Osim nedostatka kadrova, problem u provedbi mogu biti i tzv. "fizički nedostaci", primjerice da carina nema dovoljno skladišnog prostora za skladištenja zaplijenjene robe koja sadrži autorsko pravo. Isto je tako važna osposobljenost za brzu provjeru kako bi se na odgovarajući način zaštitili nositelji autorskog prava, ali i osobe koje legalno uvoze autorske proizvode.

Hrvatska je problem nadoknade za korištenje djela zaštićenih autorskim pravom riješila u skladu s acquisom, ali se još nije započelo s provedbom. Primjerice, predviđeno je da se autori glazbenih djela obeštećuju kroz povećanje cijena praznih medija - cd, dvd, audio i video-kazeta, a autori knjiga dobivali bi primjerice naknadu kroz povećane cijene fotokopirnih aparata i usluga fotokopiranja.

Hina