naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Odjeci okruglog stola “Regionalna suradnja za razvoj i europske integracije: budućnost CEFTA-e”

U srijedu 10. listopada 2007. u Europskom domu u Zagrebu održan je okrugli stol “Regionalna suradnja za razvoj i europske integracije: budućnost CEFTA-e”. Skup je kao jednu od prvih akademskih rasprava o novoj CEFTA-i organizirao Institut za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, u suradnji s partnerima: Europskim pokretom Srbije, East East programom Otvorenog društva, Uredom UNDP-a u Zagrebu i Europskim pokretom Hrvatske.

Skup su uvodnim riječima otvorili mr. sc. Siniša Grgić, predsjednik Europskog pokreta Hrvatska, dr. sc. Mladen Staničić ravnatelj i dr. sc. Višnja Samardžija  iz Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba te dr. sc. Jelica Minić iz Europskog pokreta Srbije.

Na okruglom stolu prezentirana je hrvatska verzija publikacije “Regionalna suradnja za razvoj i europske integracije“ autorica Jelice Minić i Jasminke Kronje. Publikacija je rezultat rada na projektu “Regionalni okvir za suradnju na području europskih integracija” kojeg vodi Europski pokret Srbije a koji uz Institut za međunarodne odnose iz Hrvatske okuplja i institucije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, te sa Kosova.

Publikacija sistematizira različite regionalne inicijative u jugoistočnoj Europi, te nastoji podići svijest o važnosti i potencijalima regionalnih inicijativa i projekata za gospodarski razvoj i smanjivanje siromaštva. Prema dr. sc. Jelici Minić iz Europskog pokreta Srbije glavnoj koordinatorici projekta, ideja projekta i publikacije bila je okupiti think tank-ove i srodne institucije iz regije kako bi se temi regionalne suradnje dao autentični glas, te kako bi se odgovorilo na zahtjeve koje u tom smislu postavlja Europska unija.

U okviru prve sesije mr. sc. Pijer Šimunović, pomoćnik ministrice u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracije RH obrazložio je perspektive Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council, RCC) koje predstavlja novi okvir za suradnju u jugoistočnoj Europi i preuzima dosadašnje aktivnosti Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi (Stability Pact, SP). Gospodin Šimunović je naglasio da i sama uspostava RCC-a govori o sazrijevanju odnosa u regiji, jer se „vlasništvo“ nad procesima suradnje u potpunosti spušta na regionalnu razinu. O aktualnosti teme koja je raspravljana ukazuje i činjenica da je zagrebački skup održan u vrijeme prvog okupljanja članova odbora RCC-a u Sarajevu, kojom prilikom je glavnim tajnikom Vijeća proglašen gospodin Hidajet Biščević, državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija RH.

Uslijedilo je izlaganje mr. sc. Alessandra Rotte, političkog savjetnika Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi (Stability Pact, SP). Gospodin Rotta podsjetio je na dugačak put izgradnje povjerenja u regiji od uspostave SP-a 1999. godine pa do danas. Naglašeni su i inovativni elementi koje donosi RCC kao što je to nova struktura financiranja regionalnih inicijativa.

Druga sesija skupa u potpunosti je bila posvećena novom CEFTA sporazumu o slobodnoj trgovini  koji je potpisan u Bukureštu u prosincu 2006. godine, te je u međuvremenu ratificiran u svim državama jugoistočne Europe. Dr. sc. Višnja Samardžija ukratko je obrazložila korake u uspostavljanju nove CEFTA-e čime je ukinuta mreža od 32 bilateralna sporazuma kojima se do sada regulirala trgovina u jugoistočnoj Europi. Dr. sc. Višnja Samardžija objasnila je kako se prvobitna CEFTA osnovana 1993. godine postupno pretvorila u novu CEFTA-u s novim članicama i novom fizionomijom. Sporazum o novoj CEFTA-i koja okuplja 7 država i jedno administrativno područje Hrvatski Sabor ratificirao je u lipnju 2007, dok je u Hrvatskoj Ugovor o novoj CEFTA-i stupio na snagu 22. kolovoza 2007.

Prof. dr. sc. Martin Dangerfield sa Sveučilišta u Wolverhampton-u u Velikoj Britaniji otvorio je sesiju izlaganjem o iskustvima prethodnog CEFTA sporazuma, koji su 1993. godine sklopile zemlje Višegradske skupine. Prof. Dangerfield naglasio je značajan rast trgovinske integracije i izravnih stranih ulaganja, ali i poboljšanje političke koordinacije između zemalja Višegradske skupine.

Dr. sc. Jelice Minić iz Europskog pokreta Srbije u svom izlaganju govorila je o učincima regionalne trgovine na gospodarstvo Srbije. Dr. Minić istaknula je upečatljiv rast trgovanja s regijom tijekom posljednjih godina, koji kao posljedicu ima porast stranih investicija i gospodarski rast. Međutim, dr. Minić naglasila je da struktura i razine trgovine unutar regije jugoistočne Europe nije impresivna. Ipak, postoje dobre šanse da se u okviru novog CEFTA sporazuma ova struktura popravi prije svega primjenom  dijagonalne kumulacije pravila o porijeklu proizvoda.  

Prof. dr. sc. Anto Domazet ravnatelj Ekonomskog instituta u Sarajevu govorio je o izazovima nove CEFTA-e iz perspektive Bosne i Hercegovine. Nova CEFTA prema njegovim riječima predstavlja tek jedan mali segment doprinosa restrukturiranju privrede Bosne i Hercegovine. CEFTA prema njegovim riječima ne predstavlja originalno ekonomsko područje, te se u tom smislu postavlja pitanje kako motivirati države potpisnice da brinu o CEFTA-i u cjelini a ne samo o poboljšanju ekonomskih odnosa s neposrednim susjedima.

Gospođa Ivana Andrijašević iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH razmotrila je novi CEFTA sporazum iz perspektive Republike Hrvatske. Prema njezinim riječima regionalna suradnja  i djelovanje unutar nove CEFTA-e, ne predstavljaju alternativu procesu integriranja u EU već njegov bitni sastojak. Naglašeno je da je Hrvatska do sada od regionalne trgovine ostvarila značajne gospodarske koristi, te da članstvo u novoj CEFTA-i predstavlja mehanizam za jačanje vlastitih sposobnosti svih država jugoistočne Europe. 

Gospodin Krum Efremov iz Ministarstva gospodarstva i pregovarač Republike Makedonije za CEFTA-u u svom izlaganju usredotočio se na samu strukturu novog CEFTA sporazuma. Naglasio je kako  su glavni ciljevi ovog novog sporazuma konsolidacija razine liberalizacije, ukidanje netrgovinskih barijera, jačanje investicija, te otvaranje tržišta javnih nabava. Prema riječima gospodina Efremova bitan aspekt CEFTA sporazuma predstavlja zajednička deklaracija koja obvezuje potpisnice da primjenjuju pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Izlaganja na temu CEFTA-e prokomentirao je dr. sc. Krešimir Jurlin iz Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu. Dr. Jurlin naglasio je i neke dodatne aspekte vezano uz novo CEFTA udruživanje kao što je pitanje pristupa regionalnim tržištima nakon ulaska neke od država u članstvo EU. 

Nakon izlaganja uslijedila je diskusija koja je velikim dijelom bila usmjerena na pitanje što Hrvatska može očekivati od nove CEFTA-e. Pri tome je iskazana bojazan da bi ublaženi kriteriji za članstvo u novoj CEFTA-i, za razliku od ranijeg razdoblja kada su Hrvatska i Makedonija primljene po puno strožim uvjetima, mogli negativno utjecati na efikasnost u rješavanju sporova.

Skup je od strane sudionika ocijenjen kao jedna pod prvih inicijativa za valorizaciju novog CEFTA ugovora i korisna razmjena mišljenja eksperata na ovu temu. Prezentacije su dostupne na web stranici IMO-a (www.imo.hr/europa/conf/index.html).

 

 

H. Butković