naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europski indeks ljudskog kapitala

Zemlje srednje i istočne Europe u opasnosti su da nikada ne sustignu zapadnu Europu, s obzirom da je dugoročni potencijal za rast gospodarstava te regije potkopan produbljenim jazom po pitanju razvoja i očuvanja ljudskog kapitala u usporedbi sa zapadom kontinenta, upozoravaju u istraživanju kojim je obuhvaćena i Hrvatska, prenose europski mediji.

Izvješće, nazvano Europski indeks ljudskog kapitala, rangiralo je zemlje članice EU-a iz istočne Europe i zemlje kandidatkinje prema njihovoj sposobnosti razvoja i očuvanja ljudskog kapitala, a objavio ga je u bruxelleski institut za intelektualne usluge Lisabonsko vijeće. Ono je rangiralo zemlje srednje i istočne Europe prema indeksu ljudskog kapitala dodjeljujući svakoj zemlji rang u skladu s četiri kriterija: zaliha ljudskog kapitala, njegovo korištenje, produktivnost i demografski izgledi.

Slovenija i Turska zauzimaju prva dva mjesta s rezultatom od 22,3 odnosno 24,9 bodova. Hrvatska je na 12., posljednjem mjestu s 35 bodova. Nula je najbolji rezultat a 48 bodova najlošiji.

U tom istraživanju se navodi da za zemlje koje imaju najlošiji rezultat, odnosno Bugarsku, Hrvatsku i Poljsku, postoje šanse da ostanu u relativnom siromaštvu u usporedbi s EU prosjekom s obzirom da ih nijedan resurs osim ljudskog kapitala ne može izvući iz današnje situacije.

No, izvješće navodi da i nadalje postoje neke šanse za zemlje regije da sustignu Zapadnu Europu. Članice EU-a s dobrom izvedbom, Slovenija, Češka, Estonija i Litva, još imaju malene šanse za dostizanje zapadnoeuropskog životnog standarda tijekom iduća dva desetljeća, kaže se u tom izvješću. Slovenija je gotovo uz bok Grčkoj, Italiji i Portugalu, koje su obuhvaćene sličnim istraživanjem prošle godine.

Od pada komunizma, gospodarski rast u bivšim komunističkim zemljama daleko je snažniji nego drugdje u Europi, što je dovelo do smanjenja razlika u ekonomskom bogatstvu dviju polovica toga kontinenta.

No, istraživači sada strahuju da nastavak te izvedbe više nije vjerojatan, ukoliko se hitno ne riješe određeni problemi. 'Čitava studija pokazuje smanjenje jaza u posljednjih 15 godina, no on bi se sada mogao ponovno produbiti', upozorio je Peer Ederer, glavni autor te studije tijekom njezina predstavljanja.

'Jedno gospodarstvo ne može više biti pokretano samo učinkovitošću. Ako želite konkurirati sa zapadnom Europom i Azijom, morate biti gospodarstvo pokretano inovacijama', dodao je.

U tom se izvješću kao glavni problemi ističu ponajprije smanjenje broja stanovništva, nastavljeni odljev mozgova, kronična visoka nezaposlenost te neadekvatna ulaganja u obrazovanje i stjecanje vještina, posebice za zaposlenike starije od 45 godina.

'Prekinite s programima ranog umirovljenja, smanjite nezaposlenost, stimulirajte povremeno zapošljavanje. Zadržite ih na poslu, potaknite ih da rade, na svaki mogući način', poručio je Ederer. Dodao je kako niti demografski izgledi nisu dobri.

Izvješće također kritizira zakonodavce istočne Europe zbog toga što ne ulažu u starije od 45 godina, jedna trećina populacije, što rezultira 'izgubljenom generacijom'. Nadalje, ispitujući sustave školstva, izvješće hvali zemlje srednje i istočne Europe, no upozorava da su oni jako daleko od najboljeg.

Ljudski kapital smatran je važnim čimbenikom u utvrđivanju hoće li EU postati gospodarstvo temeljeno na znanju, gospodarski cilj koji si je sama postavila.

Hina

Više o tome:

  • EUobserver: Eastern Europe risks never catching up with western states
  • EurActiv: Germany, Italy 'wasting human capital'