naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Lisabon pripremio kompromis o zakonima o radu

Portugalsko predsjedništvo EU-a pokušava postići dogovor o dva kontroverzna prijedloga zakona o radu koji se odnose na radno vrijeme i privremeni rad, predlažući izmjene na tragu prijedloga Velike Britanije i Francuske, pišu ovoga tjedna europski mediji.

Dvije važne direktive o pravima radnika u postupku su već nekoliko godina i još izazivaju velike podjele među zemljama članicama.

Zemlje članice podijelile su se u dva bloka, jedan predvođen Velikom Britanijom, koja se zauzima za veću fleksibilnost u spomenutim zakonima, i drugi na čelu s Francuskom, koja traži veću socijalnu zaštitu radnika.

Pokušavajući približiti njihova stajališta, portugalsko predsjedništvo EU-a predložilo je kompromis, nadajući se da će pronaći rješenje, što nije uspjelo nekoliko prethodnih predsjedništava.

Početkom rujna portugalski dužnosnik rekao je da Lisabon neće riskirati još jedan neuspjeh ministarskih pregovora o bilo kojem od ta dva zakonska prijedloga i da će svoje kompromisne prijedloge iznijeti 'samo ako budu postojali jasni izgledi za njihovo usvajanje'.

'Nadamo se da ćemo ovim paketom prijedloga postići napredak u ovom pitanju. Naš je posao pokušati', rekao je glasnogovornik portugalskog predsjedništva EU-a nekoliko dana uoči sastanka ministara EU-a za socijalna pitanja u Bruxellesu 5. i 6. prosinca.

Portugalski prijedlog o zakonu o radnom vremenu gotovo u cijelosti preuzima zadnje kompromisno rješenje koje je u studenome 2006. na stol iznijela Finska, tadašnja predsjedateljica EU-om.

Tada je pet zemalja članica - Francuska, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, odbacilo plan, ističući da bi trebao odrediti jasan vremenski rok za ukidanje odredbe koja dopušta radnicima da rade više od 48 sati na tjedan, koliko je dopušteno po europskim zakonima.

To je izuzeće u početku koristila samo Velika Britanija, no dobilo je nove pobornike 2004. kada je u EU ušlo deset zemalja iz srednje i istočne Europe.

Kako bi umirili Veliku Britaniju, Portugalci predlažu da bi izuzeće trebalo zadržati ako zemlje članice to odluče, ne spominjući čak potrebu njegovog postupnog ukidanja, što su ranije predlagali Finci.

Francuska, koju podržavaju Španjolska, Italija i neke druge zemlje članice, oštro se protivi takvom rješenju, pa da bi ih pridobilo, predsjedništvo EU-a predlaže da se kada je riječ o odredbama o privremenom radu u potpunosti uvaže njihove zamisli.

U praksi, to znači da tzv. probni rok, tijekom kojeg privremeni radnici zaposleni preko specijaliziranih agencija dobivaju manje plaće od izravno zaposlenih radnika, ne bi smio biti dulji od šest tjedana.

Zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Danske i Irske traže da to razdoblje traje šest do 12 mjeseci ili dulje.

Dok blok zemalja predvođenih Francuskom prihvaća portugalsku zamisao o povezivanju dvaju zakona, britanski diplomati kritiziraju taj pristup, smatrajući da pitanja kojima se oni bave 'nemaju apsolutno ništa zajedničkog'.

Europska komisija također hvali pristup Lisabona. 'To je pametna zamisao i prijedlozi za oba zakona vrlo su uravnoteženi i bliski našem stajalištu, pa se nadamo da će biti prihvaćeni', rekla je Katharina von Schnurbein, glasnogovornica Komisije za socijalna pitanja.

Komisija je upozorila da će, ako se ministri ponovno ne dogovore o zakonu o radnom vremenu, pokrenuti postupak protiv zemalja koje ne poštuju odluku Europskog suda (ECJ) kojom je utvrđeno da se vrijeme koje radnici provedu 'dežurajući' a ne stvarno radeći smatra pravim 'radnim vremenom'.

Nova verzija zakona, bude li usvojena, definirat će što to znači 'dežurati' i što se može smatrati radom, što je ključno pitanje u područjima kao što su socijalni rad ili zdravstvena skrb.

 

Hina