naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Širenje Schengena - Konačan pad željezne zavjese

Europska unija uklonila je u petak 21. prosinca širenjem schengenskog prostora bez unutarnjih granica na devet novih zemalja članica posljednje ostatke željezne zavjese koja je desetljećima razdvajala komunističke zemlje istočne Europe od njihovih susjeda na Zapadu. 


Građani Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije mogu od 21. prosinca ulaziti u schengenski prostor bez putovnica. 


Schengenski prostor do sada je činilo 13 zemalja članica EU-a te Norveška i Island. Britanija i Irska jedine su od starih 15 zemalja članica koje nisu dio Schengena. Izvan Schengena još ostaje Cipar, koji je tražio godinu dana odgode te Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja ove godine. 


'Ljudi od danas mogu bez problema putovati kroz 24 zemlje schengenskog prostora bez unutarnjih granica, od Portugala do Poljske i od Grčke do Finske', rekao je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso. 'Zajedno smo ukinuli granične kontrole koje su bile zapreke miru, slobodi i jedinstvu u Europi, stvorivši istodobno uvjete za veću sigurnost', dodao je.


Za zemlje bivšeg istočnog bloka, širenje Schengena ima simbolično značenje. Pozdravljaju ga kao rušenje posljednjih ostataka željene zavjese. 


'Ovo je povijesni događaj nakon razaranja dvaju svjetskih ratova i podjele kontinenta željeznom zavjesom', rekao je austrijski kancelar Alfred Gusenbauer, koji je zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom u četvrtak simbolički prepilio rampu na graničnom prijelazu Berg-Petrzalka, dok se u pozadini vijorila europska zastava s natpisom 'Božić bez granica'.


'Što je Schengen? To nije kriminal, nije nesigurnost niti strah. To je veliki prostor sigurnosti i stabilnosti', rekao je Gusenbauer, kako prenosi Reuters. 


'Postajemo europski građani prve kategorije više neće biti kontrola, čekanja, ponižavajućih procedura na granicama', rekao je slovački premijer Robert Fico. 


Osam bivših komunističkih zemalja i Malta ulazak u Schengen proslavit će trodnevnim svečanostima, koncertima i vatrometima. Europski dužnosnici obići će neke od ukinutih graničnih prijelaza, a posljednja službena svečanost održat će se u subotu na granici između Slovenije i Italije. Svečanosti na graničnom prijelazu Škofije uz slovenskog premijera Janeza Janšu i talijanskog premijera Romana Prodija nazočit će i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso.


Posebno svečano bit će i na granici između Češke i Slovačke, koje su se mirno razišle 1993., kao i na granici između Mađarske i Austrije u St. Margareten-Fertoerakosu, gdje je željezna zavjesa prvi put simbolički pala 27. lipnja 1989.


'Ovo što se događa nešto je što naša generacija ili ona naših roditelja nije mogla ni zamisliti kada se briše granica, europska ideja postaje stvarnost', istaknuo je u svojem blogu mađarski premijer Ferenc Gyurcsany.


Prije samo dvadeset godina, sva putovanja u komunističkom bloku bila su predmet stroge kontrole, a putovanja na Zapad bila su rijedak privilegij, piše France presse.


Dobiti putovnicu i vizu u Poljskoj bilo je, primjerice, moguće samo 'lojalnim' građanima. 'Sumnjivim elementima', a da ne govorimo o disidentima i neprijateljima režima, bilo je jednostavno zabranjeno putovati u inozemstvo. 


Neki su bježali u tajnosti preko Baltičkog mora, do danskog otoka Bornholma, a neki su čak otimali zrakoplove tražeći da slete u Zapadni Berlin ili Beč, birajući radije zatvor na Zapadu od slobode na Istoku.


Državljanima baltičkih zemalja, koje su bile dio Sovjetskog Saveza, putovanja su bila još teža. Posebne dozvole trebali su čak i ako su željeli otputovati u "bratsku" zemlju poput Mađarske, Poljske ili Bugarske. 


Širenje Schengena zahtijevalo je dugotrajne administrativne i policijske pripreme za što je EU izdvojio gotovo milijardu eura. Nove zemlje članice morale su dobiti pozitivnu ocjenu sigurnosti svojih vanjskih granica koje su sada vanjske granice schengenskog prostora i morale su se spojiti na Schengenski informacijski sustav (SIS), zajedničku bazu podataka o osobama kojima je zabranjen ulazak ili primjerice o ukradenim automobilima.


Iako bi otvaranje granica trebalo potaknuti gospodarstvo i turizam, mnogi strahuju od porasta kriminala, kao i da će nove vanjske granice EU-a biti manje sigurne.


Neki, poput šefa njemačke policije, smatraju da je za širenje Schengena 'još prerano', a osobito su zabrinuti stanovnici graničnih područja u bivšoj Istočnoj Njemačkoj koji su u strahu od priljeva kriminalaca postavili ograde i bodljikavu žicu oko svojih kuća, rešetke na vrata i prozore i uveli sustave protiv provala.


Potaknuta time, uprava Europola u Berlinu poručila je ovaj tjedan da 'ukidanje unutarnjih granica neće stvoriti nove prilike za kriminalce.'


Granične kontrole ukinute su 21. prosinca samo na kopnenim graničnim prijelazima, a u zračnim lukama zbog tehničkih razloga to je odgođeno za kraj ožujka 2008.


Sloboda kretanja ljudi cilj je zacrtan Rimskim ugovorom iz 1957., zajedno sa slobodom kretanja roba, usluga i kapitala.


Odluku o ukidanju unutarnjih granica donijelo je 1985. u Schengenu, selu u Luksemburgu, pet zemalja članica, Njemačka, Francuska i zemlje Beneluksa, a to je u praksi zaživjelo tek deset godina poslije. Schengenski prostor sada obuhvaća 24 zemlje.


Slobodu kretanja imaju i državljani trećih zemalja koji se mogu kretati cijelim schengenskim prostorom samo s jednom vizom (schengenska viza) kada je ona potrebna.


Režim o kretanju unutar Schengena bez graničnih kontrola može se privremeno suspendirati u slučajevima kada postoje pojačani sigurnosni rizici, poput sportskih događaja.(Hina)


  


Više o tome:

EUobserver: EU marks 'historical' enlargement of borderless zone