naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Cipar i Malta u zoni eura

Cipar i Malta uveli su 1. siječnja točno u ponoć euro u nadi da će jedinstvena europska valuta donijeti koristi njihovim gospodarstvima, ali i strahujući od mogućih poskupljenja.


Ulaskom Cipra i Malte eurozona se proširila s 13 na 15 zemalja članica Europske unije koje zajedno imaju 320 milijuna stanovnika. U siječnju 2009. pridružiti bi im se trebala i Slovačka. Slovenija je kao prva od novih zemalja članica euro uvela 1. siječnja 2007.


Pozdravljajući uvođenje eura na Cipru i Malti, europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Joaquin Almunia istaknuo je da je jedinstvena europska valuta jedan od najkonkretnijih aspekata europske integracije.  


'Euro je snažna i stabilna valuta koja je većini od 13 zemalja koje ga već koriste omogućila najnižu inflaciju u zadnjih pet desetljeća i vrlo povoljne kamatne stope', rekao je.


Malta je prelazak na euro obilježila velikim vatrometom u luci u Valetti, a Cipar proslavom u ministarstvu financija.


Dužnosnici dviju zemalja, koje su u Europsku uniju ušle 2004., očekuju da će uvođenje  eura donijeti koristi njihovim gospodarstvima, dok stanovništvo strahuje od mogućih poskupljenja, piše France presse. 


Malta, koja je zbog ulaska u eurozonu morala ukinuti svoj status fiskalnog raja, ali je ipak sačuvala privlačan fiskalni režim, očekuje da će euro ubrzati preobrazbu njezina gospodarstva prema uslugama u industriji i visokoj tehnologiji.  


'Malta je postala jako privlačno mjesto za ulaganja iz Europe i izvan nje onoga trenutka kada smo objavili da ćemo se pridružiti eurozoni', rekao je nedavno malteški premijer Lawrence Gonzi.


Euro bi trebao privući strane ulagače i na Cipar, potaknuti gospodarski rast te povećati monetarnu stabilnost.


Osim toga, turizam, ključni sektor na tom otoku, trećem po veličini na Mediteranu, privlači mnogobrojne Europljane, koji više neće morati plaćati proviziju za mijenjanje valute.


Ciparski predsjednik Tassos Papadopoulos nada se da će nova valuta pridonijeti i ujedinjenju Cipra, podijeljenog od turske invazije 1974.


'S optimizmom očekujemo da će usvajanje eura stvoriti povoljnije uvjete koji će dovesti do rješenja koje će ujediniti Cipar, njegovo gospodarstvo, teritorij, institucije i društvo u cjelini', rekao je.

Stanovnici Cipra i Malte strahuju, međutim, od vala poskupljenja.


Nedavno provedeno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je 70 posto Ciprana smatra da će euro dovesti do rasta inflacije.


Ciparska središnja banka tvrdi suprotno. 'Percepcija ljudi je jedna stvar, ono što se stvarno događa druga. To statistički ne stoji', rekao je Kyriacos Zingas, jedan od direktora Ciparske središnje banke. 'Cijene će čak lagano pasti', dodao je, napominjući da su veliki supermarketi već najavili da će cijene zaokružiti na niže.


Ciparska vlada obećala je da će pozorno pratiti fluktuacije cijena, a njihovo namještanje kažnjivo je zatvorom.


Malteška vlada potpisala je pak s uvoznicima 12 sporazuma o stabilizaciji cijena za razdoblje od listopada 2007. do ožujka 2008. koji pokrivaju 6.700 proizvoda i usluga.


Euro će biti uveden i u dvjema britanskim vojnim bazama na Cipru, Dhekeliji i Episkopi-Akrotiriji, koje zajedno zauzimaju površinu od 255 kilometara četvornih, a koje službeno nisu članice Europske unije. Na Cipru je smješteno oko 10.000 britanskih vojnika i članova njihovih obitelji, a na području britanskih vojnih baza živi i oko 10.000 Ciprana od kojih mnogi ondje i rade.  


Ulazak Cipra i Malte, bivših britanskih posjeda neovisnih od 1960-ih koji zajedno imaju nešto više od milijun stanovnika, neće se bitno odraziti na utjecaj eurozone u svijetu.


Prema podacima Eurostata, ekonomska proizvodnja na Malti čini manje od 0,1 posto ukupne ekonomske aktivnosti eurozone, a ciparski BDP ne dostiže ni 0,2 posto proizvodnje u zoni jedinstvene europske valute.


Iako je BDP po stanovniku na Cipru i Malti ispod prosjeka eurozone (92 posto za Cipar, 71,5 posto za Maltu), obje zemlje imaju stabilan gospodarski rast od oko četiri posto i Bruxelles je ocijenio da su spremne za euro. 


Za zamjenu ciparskih funti i malteških lira izdano je više od 100 milijuna novčanica eura i više od 500 milijuna kovanica.


Euro je 1. siječnja 1999. uvelo 11 zemalja članica EU-a - Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska. Grčka im se pridružila 1. siječnja 2001. kada je ispunila kriterije konvergencije. Novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj 1. siječnja 2002.


Od starih zemalja članica euro nisu uvele Danska i Velika Britanija koje prema Ugovoru iz Maastrichta imaju pravo na izuzeće. Izuzeta je de facto i Švedska koja je pronašla rupu u zakonu tako što ne ispunjava kriterije konvergencije, jer su njezini građani na referendumu odbili prihvaćanje eura, što Komisija tolerira.


Sve nove članice Europske unije moraju uvesti euro kada ispune sve kriterije (stabilnost cijena, proračunski manjak manji od 3 posto BDP-a, javni dug ne veći od 60 posto BDP-a, stabilnost tečaja i niske kamatne stope). Slovenija je to učinila prva 1. siječnja 2007., a iduća bi trebala biti Slovačka koja bi euro trebala uvesti 1. siječnja 2009.(Hina)


  

Više o tome:

  • Europska komisija: Malta adopts the euro
  • Europska komisija: Cyprus adopts the euro
  • EUobserver: Cyprus and Malta adopt the euro