naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europska komisija objavljuje klimatsko-energetski paket

Europska komisija će u srijedu 23. siječnja izići s velikim zakonskim paketom s mjerama za borbu protiv klimatskih promjena i za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom.


Taj klimatsko-energetski paket predstavlja konkretizaciju odluke donesenih na summitu Europske unije u ožujku prošle godine. 


Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso predstavit će zakonodavni paket zastupnicima Europskog parlamenta, koji će se u srijedu okupiti na izvanrednoj sjednici u Bruxellesu.


Rasprava i donošenje odluka u tom području u sljedećim mjesecima pokazat će koliko su zemlje članice raditi na ispunjenju ciljeva koje su same definirale. Na summitu u ožujku prošle godine, čelnici EU-a definirali su cilj da do 2020. godine smanje emisiju plinova s učinkom staklenika za 20 posto te izrazili spremnost da smanjenje podignu na 30 posto ako bi se o tome postigao sveoubuhvatni dogovor na svjetskoj razini. 


Prijedlog Komisije sadržava raspodjelu tereta među zemljama članicama, koliko će svaka od njih morati učiniti da bi se ispunili ambiciozni ciljevi.  Upravo u tome, treba očekivati oštra sukobljavanja i lobiranja, jer teret ne mogu u podjednakoj mjeri snositi sve zemlje članice.  


Siromašnije zemlje, pogotovo neke nove članice moći će povećati svoju emisiju stakleničkih plinova jer je njihov razvoj ispod prosječne europske razine. Zauzvrat, bogatije zemlje trebale bi učiniti dodatne napore kako bi se ispunio zajednički cilj.  


Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nedavno je poslao pismo predsjedniku Komisije Barrosu u kojem predlaže da se uvede sustav prema kojem bi se dopuštena količina stakleničkih plinova računala po glavi stanovnika.  


U prvo vrijeme dopuštena količina ne bi se određivala ravnomjerno po svakom stanovniku, ali bi se postupnom konvergencijom trebalo doći do toga. Francuskoj bi takav način obračuna iznimno odgovarao jer ona dobar dio energije dobiva iz nuklearnih elektrana, koje ne ispuštaju stakleničke plinove. 


S druge strane, takvo rješenje ne bi odgovaralo Njemačkoj koja želi zaštititi svoju industriju. 'Europska unija nema pravo ostaviti otvorenim pitanje kako sačuvati konkurentnost na svjetskom tržištu poduzeća koja su veliki potrošači energije', rekao je nedavno njemački ministar za okoliš Sigmar Gabriel. Prema nekim izračunima, u njemačkoj čeličnoj industriji izgubilo bi se oko 50 tisuća radnih mjesta, ili bi proizvodnja bila preseljena u zemlje koje nemaju kvote za emisiju stakleničkih plinova.  


Predsjednik Komisije Barroso do sada nije javno odgovarao na te prijedloge, a tek će se u srijedu vidjeti u kojoj je mjeri uvažio primjedbe raznih zemalja. 


Jednaka bitka očekuje se i oko prijedloga direktive o obnovljivoj energiji. Europski čelnici su također zacrtali da do 2020. godine udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji  bude 20 posto. 


Komisija će u srijedu predložiti koliko će svaka zemlja članica morati učiniti na tom području kako bi se ispunio zajednički cilj. Kriterije pri određivanju koliko će teret zapasti svaku od zemalja jest njezin bruto domaći proizvod. Tako će opet najbogatije zemlje snositi veći teret, što kod njih ne nailazi na oduševljenje.(Hina)


 


Više o tome:

  • EUobserver: Brussels to unveil EU green strategy amid strong criticism
  • EurActiv: Commission scrambling to finalise battered climate plans