naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Različite reakcije na klimatsko-energetski paket Europske komisije

Sveobuhvatni zakonodavni prijedlog Europske komisije za borbu protiv globalnog  zatopljenja i o obnovljivim izvorima energije, koji je predstavljen u prošlu srijedu, naišao je na različite reakcije u zemljama članicama te kod poslodavaca i sindikata.  


Prijedlozi Komisije predstavljaju konkretizaciju odluke koju su dogovorili čelnici EU-a na summitu u ožujku prošle godine. Prema toj odluci, EU bi do 2020. trebala smanjiti emisiju plinova s učinkom staklenika za 20 posto i povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto.  


Taj prijedlog, koji, da bi stupio na snagu, trebaju prihvatiti zemlje članice i Europski parlament, predviđa, između ostaloga, da svi veliki industrijski zagađivači od 2013. plaćaju 'dozvolu za onečišćenje'. Pod tom obvezom bili bi i proizvođači električne energije, koji emitiraju velike količine ugljičnog dioksida.  Ostali sektori, poput zračnog prijevoza, bili bi postupno uključeni u sustav plaćanja prava na onečišćenje. 


Malo je vjerojatno da bi taj prijedlog mogao biti usuglašen u europskim institucijama i stupiti na snagu prije sredine 2009.  


Prijedlog je kod predstavnika industrije naišao na kritike jer po njima ide predaleko i mogao bi dovesti do seljenja proizvodnje u zemlje s manjom razinom ekološke zaštite, a s druge strane ekološke organizacije i klimatski stručnjaci ga ocjenjuju nedovoljnim. 


Puno je zemalja članica donekle uspjelo sa svojim pritiscima na Komisiju ublažiti prijedloge koji bi za njih predstavljali znatan teret. Tako je njemački  ministar za okoliš Sigmar Gabriel rekao da su intenzivni razgovori s trojicom povjerenika urodili plodom.  


S druge strane, udruge poslodavaca puno su kritičnije od političkih predstavnika svojih zemalja. Tako su njemačka udruga kemijske industrije, finska i belgijska udruga poslodavaca istaknuli da je riječ o preskupom i neefikasnom prijedlogu. 


Ekološke udruge poput Greenpeacea i Svjetskog fonda za prirodu ocijenili su europske napore nedostatnima. 


Predsjednik Europske komisije nastoji umiriti predstavnike industrije kazavši da bi provedba tih prijedloga svakog Europljanina koštala samo tri eura tjedno ili tri puna rezervoara benzina godišnje.  Barroso je rekao da je riječ o uravnoteženom prijedlogu, koji će biti koristan i za gospodarstvo i za okoliš.  


'Dodatni troškovi potrebni za provedbu tih prijedloga bili bi manji od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda do 2020. To je oko tri eura tjedno po glavi stanovnika', rekao je Barroso predstavljajući zakonski paket zastupnicima Europskog parlamenta. 'Budući da cijena nafte i plina svakodnevno raste, stvarna cijena ovoga paketa pada', dodao je.


Dio paketa je i prijedlog obveza za svaku zemlju članicu u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova u onim sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom razmjene prava na zagađenje, poput prometa, stanovanja i poljoprivrede. 


Dvanaest slabije razvijenih zemalja članica, uglavnom onih koje su u EU ušle 2004. i 2007. imale bi pravo na povećanje emisije stakleničkih plinova.


Za svaku zemlju članicu određen je postotak za koji će morati smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u skladu s njezinim bogatstvom. Tako bi, primjerice Francuska i Njemačka u tim sektorima morale smanjiti svoje emisije 14 posto do 2020., Danska za 20 posto, Švedska za 17 posto. 


S druge strane, siromašnije zemlje mogle bi povećati svoje emisije stakleničkih plinova poput Poljske za 14 posto. 


Za svaku zemlju je predloženo i koliko povećati udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, kako bi se dostigao cilj da 2020. taj udio iznosi prosječno 20 posto u cijeloj Uniji. Najuspješnije u korištenju obnovljivih izvora energije su nordijske zemlje, koje su ipak uspjele smanjiti svoj teret u ispunjavanju općeg europskog cilja. Švedska i sada ima 39,8 posto energije iz obnovljivih izvora, a do 2020. trebat će to povećati na 40 posto, Danska sa 17 na 30 posto, a Finska s 28,5 na 38 posto. 


S druge strane, zemlje koje su do sada vrlo malo ulagale u 'zelene izvore' energije poput Luksemburga, Belgije, Velike Britanije ili Irske, morat će uložiti znatno više.(Hina)


 


Više o tome:

EUobserver: EU-backed carbon capture and storage technology not without critics