naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europljani bi trebali imati prvi i drugi materinji jezik

Europska unija bi radi očuvanja svoje jezične raznolikosti trebala poticati koncept 'drugog materinjeg jezika' ili 'usvojenog jezika', predlaže skupina intelektualaca koja je za Europsku komisiju pripremila izvješće o doprinosu višejezičnosti dijalogu među kulturama.  


Bit prijedloga objavljenog u četvrtak počiva na dvije ideje: bilateralni odnosi među narodima Europske unije trebaju se razvijati na jezicima tih naroda, a ne na trećem jeziku. To implicira da bi svaki jezik u Europskoj uniji trebao imati u svakoj od zemalja članica značajan broj kompetentnih govornika. 


Da bi se došlo do tog 'značajnog broja govornika', EU bi trebala poticati koncept 'usvojenog jezika'. 


'Pod tim pojmom podrazumijevamo da svakog Europljanina treba poticati da slobodno izabere jedan jezik, različit od njegova materinskog jezika, ali i različit i od jezika kojim se služi u međunarodnoj komunikaciji. Onako kako ga mi razumijemo, usvojeni jezik ne bi uopće bio drugi strani jezik, nego na neki način drugi materinji jezik', stoji u izvješću skupine intelektualaca.


'Pristup za koji se zauzima skupina intelektualaca potaknut će raspravu u ovoj godini dijaloga među kulturama', rekao je povjerenik za višejezičnost Leonard Orban. 'Ovi su prijedlozi u skladu sa željom izraženom na summitu EU-a u Barceloni 2002. godine da se, uz materinji, uvede učenje još dva strana jezika. Dobro poznavanje jezika gradi mostove i promiče razumijevanje među kulturama', rekao je Orban. 


Stručnjaci ističu da ovim prijedlogom žele prevladati sadašnje suparništvo između engleskog i ostalih jezika jer to suparništvo šteti tim jezicima ali i engleskom jeziku i njegovim izvornim govornicima.


Svaki bi Europljanin, prema tom izvješću, trebao izabrati jedan jezik za širu, međunarodnu komunikaciju i jedan usvojeni. Riječ je o dvije različite odluke.


'Kada je riječ o jeziku za međunarodnu komunikaciju svjesni smo da bi se većina danas odlučila za engleski. Međutim, neki bi mogli izabrati francuski, španjolski, portugalski ili neke druge jezike', stoji u izvješću. 


U pogledu izbora usvojenog jezika prevladavao bi cijeli niz osobnih razloga od osobnih i obiteljskih korijena, emotivnih veza, profesionalnih razloga, kulturnih preferencija do intelektualne znatiželje. 


Kao mogući primjer za ostvarenje ovih ideja u izvješću se ističe da bi primjerice neka škola mogla uvesti u svoj program neki 'neočekivani' jezik, koji se rijetko uči. To bi se moglo postići u okviru razmjene s nekom školom iz zemlje izabranog jezika. 'Zbratimljene škole' mogle bi iz godine u godinu slati svoje učenike na produžene boravke što bi pomoglo učenju i stvaranju osobnih veza. Mnoštvom takvih inicijativa između zemalja, regija, gradova i institucija stvorio bi se potrebni momentum. 


U izvješću se ističe da bi 'usvojeni jezik' posebno bio značajan za one čiji je materinji jezik engleski, koji ima dominantu poziciju u svijetu, jer bi im omogućio da izbjegnu monolingvističku izoliranost. 


O prijedlozima skupine intelektualaca raspravljat će se i na ministarskoj konferenciji o višejezičnosti koja će se održati 15. veljače.(Hina)


  


Više o tome:


Europska komisija: Promoting a "personal adoptive language" strengthens multilingualism and intercultural dialogue, concludes the EC group of intellectuals