naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Češka za središnje podzemno skladište nuklearnog otpada u EU

Češki ministar za industriju i trgovinu Martin Riman izjavio je da će se osobno zauzeti, na konferenciji u Pragu krajem svibnja, za izgradnju središnjeg podzemnog skladišta za nuklearni otpad iz Europske unije.  

Taj će plan on 'osobno' iznijeti na drugom Europskom forumu za nuklearnu energiju koji će se održati 22. i 23. svibnja u Pragu. 

Nuklearna energija mogla bi doživjeti svoj ponovni procvat, ocjenjuju stručnjaci, s obzirom da se radi o obliku energije čija proizvodnja ne stvara ugljični dioksid koji se smatra glavnim krivcem za globalno zatopljenje, ali problem skladištenja nuklearnog otpada još uvijek nije riješen. 

Po glasnogovorniku češkog ministarstva industrije i trgovine, kojega navodi specijalizirani časopis Heren Energy, koncept postrojenja za skladištenje europskog nuklearnog otpada razmatra se od ranih 90-tih, s osam potencijalnih lokacija. 

Kroz sljedećih nekoliko godina, taj bi se plan trebao smanjiti na dvije lokacije, ali bez obzira koje one bile, plan neće biti operativan prije 2065., dodaje agencija. 

Dio znanstvenika smatra da bi idealan način pohrane nuklearnog otpada, za čiju su razgradnju potrebne stotine tisuća godina, bio upravo pod zemljom. 

Češka i njoj susjedna Slovačka zalažu se za nuklearnu energiju i smatraju da bi zemlje koje odbacuju nuklearnu energiju trebale ponovno razmotriti svoja stajališta, budući bi ulaganja u nuklearne elektrane pomogla EU u postizanju ciljanog smanjenja emisija ugljičnog dioksida radi suzbijanja globalnog zagrijavanja.  

Francuska, koja veći dio svoje električne energije proizvodi u nuklearnim elektranama, također podržava veću zastupljenost atomske energije u dugoročnim planovima Unije vezanim uz energetiku.  

Finska je prva stara zemlja članica Unije u deset godina koja je donijela odluku o gradnji nuklearke, a na tom putu su i Latvija, Litva, Estonija i Poljska, djelomice kako bi bile manje ovisne o ruskim energentima.  

Mnoge zemlje članice, međutim, poput Austrije, protive se nuklearnoj energiji, tvrdeći da je opasna, skupa, te da proizvodi opasan otpad.  

No, analitičari ističu da se nuklearna energija polako vraća u Europu kao posljedica visokih cijena nafte, sigurnijih tehnologija, strahova od ovisnosti o ruskoj nafti i plinu, te zato što ne proizvodi plinove koji izazivaju efekt staklenika, krive za opasne klimatske promjene.  

Hina