naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
EU priprema reformu sustava trgovanja emisijama CO2

Smanjivanje emisije stakleničkih plinova, ponajprije ugljičnog dioksida, u središtu je svake strategije suzbijanja posljedica klimatskih promjena. Ključni stup europske strategije za klimu i energiju je shema trgovanja dozvolama za emisiju CO2 (ETS), daleko najveći multinacionalni sustav te vrste na svijetu. 

U sklopu sustava, pokrenutog 2005., gotovo 10.000 velikih tvornica u EU kupuje i prodaje dozvole za emisiju CO2. Tvornice koje premaše svoju kvotu mogu kupiti neiskorištene dozvole onih koji su uspješniji u smanjivanju svojih emisija. Sustavom je obuhvaćeno oko 40 posto ukupne emisije CO2 u EU. 

No, ETS se našao pod udarom kritika jer je velikodušno dodjeljivanje dozvola rezultiralo golemom dobiti energetskih kompanija, nekih od najvećih zagađivača u EU, koja se procjenjuje na 1,2 milijarda eura. 

Cijene dozvola zbog toga su u prvoj fazi sustava, koja je završila 2007., postale gotovo beznačajne. Istodobno, konzultantska kuća 'Poit Carbon' procjenjuje da je emisija ugljičnog dioksida u Europi prošle godine porasla za 1,1 posto. 

Jeftine dozvole također nisu potaknule industriju na veća ulaganja u čistu infrastrukturu i energetsku učinkovitost. Prošle godine gotovo polovica zemalja članica nije napredovala u ispunjavanju svojih obveza iz Protokola iz Kyota. 

Potrošačke cijene su porasle, a s njima i dobit energetskih kompanija te emisija ugljičnog dioksida. 

Imajući to u vidu, Europska komisija predstavila je u siječnju nekoliko prijedloga za suzbijanje klimatskih promjena, među kojima i reformu ETS-a. 

Prema prijedlogu, dozvole za emisiju ugljičnog dioksida određivat će se na europskoj razini umjesto, kao do sada, na nacionalnoj, a kupnja dozvola postupno će zamijeniti njihovo besplatno dodjeljivanje. Do 2020. kupovat će se sve dozvole u energetskom sektoru. 

Kupnja dozvola obuhvatit će s vremenom i ostale industrijske grane koje troše mnogo energije, a od 2012. do 2020. povećat će se broj sektora obuhvaćenih ETS-om, uključujući i civilni zračni promet, koji već prosvjeduje zbog milijardi eura dodatnih troškova koje će zbog toga imati. 

Uključit će se petrokemijsku industriju, proizvodnju amonijaka i aluminija, a izvan sustava ostat će cestovni promet i brodarstvo te poljoprivreda i šumarstvo. 

Osim toga, za grane koje nisu obuhvaćene ETS-om, kao što su poljoprivreda, zbrinjavanje otpada, građevinarstvo i promet, zemlje članice dobit će obvezujuće nacionalne ciljeve za smanjenje emisije ugljičnog dioksida, s tim da će bogatije zemlje dobiti strože ciljeve. 

Unatoč tomu, aktivisti za zaštitu okoliša strahuju da ETS-ov cilj, prema kojemu bi industrija do 2020. trebala smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 21 posto u odnosu prema 2005., nije dovoljno strog.

Mnogi dijelovi svijeta u ETS-u ipak vide primjer kako smanjiti emisiju ugljičnog dioksida uz najnižu moguću cijenu. 

Kroz ETS svake se godine na dozvolama za emisiju ugljičnog dioksida ostvari trgovina vrijedna gotovo 50 milijardi eura, a popratni financijski proizvodi pokazuju impresivan rast.

Analitičari očekuju da bi sličan sustav, koordiniran na saveznoj razini, mogao biti uspostavljen u Sjedinjenim Državama, što ovisi o pobjedniku na predsjedničkim izborima, a Australija će svoju verziju sustava pokrenuti 2010. 

Istodobno, upravo one mjere kojima Komisija želi poboljšati učinkovitost sustava izazivaju najveće prosvjede industrije u EU. 

Mnoge tvrtke zabrinute su da će se naći u nepovoljnijem položaju u odnosu prema konkurentima iz drugih zemalja koji ne moraju zadovoljiti tako stroge uvjete, posebice kad je riječ o proizvodnji aluminija, čelika i kemikalija. 

Strahuje se da bi jednostavno mogle preseliti proizvodnju izvan EU-a kako bi izbjegle ETS te nastaviti emitirati iste količine ugljičnog dioksida. 

EU zato poziva da se postigne međunarodni sporazum kako bi sve razvijene zemlje uvele slične mjere za smanjenje emisije ugljičnog dioksida. 

Komisija tek treba precizirati kako misli riješiti problem preseljenja proizvodnje, a bitka se vodi i oko definicije 'energetski-intenzivnih' sektora. 

Europski parlament trenutačno razmatra prijedloge Bruxellesa, a prva važnija rasprava o budućnosti ETS-a održana je ovaj tjedan. Parlamentarni Odbor za okoliš glasovat će o ETS-u u listopadu, a u prosincu će se ta tema naći na dnevnom redu plenarne sjednice Europskog parlamenta. Revidirani ETS na snagu bi trebao stupiti 2013., a primjenjivat će se do 2020.

Hina