naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Osam zemalja članica EU prvi put aktivira pojačanu suradnju

Osam zemalja članica EU-a koje su spremne pojačati svoju pravnu suradnju kako bi pomogle bračnim partnerima koji imaju različita državljanstva u slučaju razvoda, službeno su ovaj tjedan od Europske komisije zatražile da pokrene tu proceduru, piše France presse pozivajući se na diplomatske izvore.

Rumunjska, Mađarska, Austrija, Španjolska, Italija, Slovenija, Luksemburg i Grčka uputile su pisma u tom smislu Bruxellesu, koji će pripremiti zakonski prijedlog, rekao je izvor.

Odluku o aktiviranju pravnog mehanizma pojačane suradnje, prvi put u EU, objavili su ministri pravosuđa spomenutih zemalja na sastanku u Bruxellesu 25. srpnja.

'Proučit ćemo ga (zahtjev za pojačanom suradnjom) bez tabua, ali želimo sagledati sve posljedice koje to podrazumijeva', rekao je tada europski povjerenik za pravosuđe Jacques Barrot.

Prijedlog, koji zemlje članice moraju usvojiti kvalificiranom većinom, 'odnosit će se na zakon koji će se primjenjivati' u slučajevima razvoda bračnih partnera s različitim državljanstvima. 'Nije riječ o harmonizaciji zakona', naglasio je Barrot.

'Želimo izbjeći rizik podjele Europe u jednom tako osjetljivom pitanju', rekao je europski povjerenik.

Rok do kojeg bi Barrot trebao iznijeti svoj prijedlog nije određen.

Proceduru pojačane suradnje želi se aktivirati kako bi se izbjegao veto Švedske na prijedloge Europske komisije na tom području. Naime, sve odluke na području obiteljskog prava donose se jednoglasno.

Švedska je, prema Agence Europe, u lipnju odbacila kompromisni prijedlog, tvrdeći da na tom području ne mora primjenjivati ničije zakone osim svojih. Švedska ministrica pravosuđa Beatrice Ask kazala je da Švedska 'ne može pristati na odluku' koja bi razvod u Švedskoj učinila kompliciranijim.

Cilj inicijative je da se u slučaju razvoda bračnih partnera s različitim državljanstvima ili koji žive na teritoriju treće države EU-a odredi zakon po kojem bi se razvod proveo te sudska nadležnost.

Francuska se u ovom trenutku nije izjasnila zbog svoje obveze da kao zemlja predsjedateljica EU-a bude neutralna, no bit će deveta zemlja članica koja će zatražiti tu proceduru, rekao je diplomatski izvor.

'Proces je pokrenut. Treba vidjeti hoće li se pridružiti druge zemlje kako bi se dobila dovoljno snažna dinamika. Vidjet ćemo hoće li sadržaj prijedloga Europske komisije dati odgovor na izražene bojazni i oklijevanja', objasnio je izvor.

Pet zemalja - Njemačka, Belgija, Portugal, Litva i Slovačka - 'razmišljaju' o priključivanju toj inicijativi.

Nijedna zemlja članica nije se usprotivila pokretanju te procedure. No neke, poput Estonije, zabrinute su da bi to moglo dovesti do Europe 'dviju brzina'. Tu zabrinutost dijele i Poljska, Češka, Finska i Latvija.

Rizik od podjele Europske unije glavni je argument protiv pojačane suradnje, procedure uvedene Ugovorom iz Amsterdama 1997. i značajno pojednostavljene Ugovorom iz Nice 2000.

U EU se svake godine sklopi 350.000 brakova između partnera s različitim državljanstvima, a 170.000 ih se razvrgne.

Pravila o razvodu u EU uvelike se razlikuju; nordijske zemlje su tradicionalno liberalnije a većinski katoličke konzervativnije. Malta razvod uopće ne dopušta.

 

Hina