naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Kvaliteta života glavni prioritet u gradovima EU

U gradovima i urbanim središtima s više od 50.000 stanovnika živi 57 posto europske populacije ili 275 milijuna stanovnika što pokazuje da su gradovi važni ne samo u ekonomskom smislu nego i u smislu rasta i zapošljavanja, a osnovni je prioritet u njima osigurati visoku kvalitetu življenja, priopćila je ovoga tjedna Europska komisija predstavljajući izvješće o životu u gradovima.

Europska povjerenica za regionalnu politiku Danuta Huebner predstavila je u utorak rezultate urbane revizije, odnosno tzv. pregleda 362 europska grada, koja je izvršena u suradnji s Eurostatom. Revizija je obuhvatila gradove širom EU, te u Norveškoj, Švicarskoj i Turskoj.

Izvješće se temelji na 420.000 statističkih informacija prikupljenih 2006. i 2007. Podaci su fokusirani na pitanja od najvećeg interesa u današnje doba kao što su starenje stanovništva, imigracija, stanovanje i okoliš.

Uz podatke o posljedicama zagađenja i o socijalnim nejednakostima, izvješće predstavlja i nove podatke koji će olakšati da se osmišljene mjere i investicije usklade s potrebama koje su uočene, a i sami gradovi bit će u mogućnosti vidjeti kako stoje u usporedbi s drugim gradovima te učiniti poboljšanja u određenim područjima.

U gradovima je danas vrlo važna kvaliteta života, rekla je Huebner, odnosno primjerice količina zelenih površina, dobar gradski javni prijevoz te razne usluge koje bi trebale biti "u susjedstvu".

Izvješće između ostaloga daje podatke o demografiji, zapošljavanju, ekonomiji, obrazovanju, kulturi i okolišu.

Najveći gradovi u Europi su Istanbul, London, Pariz, Ankara i Berlin.

Veći broj europskih gradova, posebno oni u središnjoj i istočnoj Europi, suočen je sa smanjivanjem broja stanovnika. Među 14 gradova u Rumunjskoj, u 13 je pao broj stanovnika.

Sedam od deset gradova s najvišom stopom nezaposlenosti nalazi se u Poljskoj, a tri od pet s najnižom stopom u Norveškoj.

Međutim, često je veći disparitet među stopama nezaposlenosti između različitih dijelova istoga grada nego među gradovima ili među regijama Europske unije. Povjerenica je navela primjer Hamburga, Atene i Bratislave, gradova u kojima određena područja imaju vrlo visoku stopu nezaposlenosti.

Na europskoj razini kohezijskom politikom nastoji se spriječiti fenomen "getoizacije" u velikim gradovima.

Najviše automobila krade se u Italiji - među "top deset" nalazi se sedam talijanskih (Caserta, Catania, Napulj, Torino, Rim, Milano i Catanzaro) i tri britanska grada.

Što se tiče okoliša, neki europski gradovi uspijevaju reciklirati gotovo 80 posto otpada (Dresden, Frankfurt na Majni).

Od sljedeće godine, Europska komisija provodit će godišnje urbane revizije i to ne samo u suradnji sa stručnjacima iz gradova i s predstavnicima najvećih kompanija, već također s administracijom i medijima, kako bi osmislila "bolje gradove za europsku sutrašnjicu". (Hina)

 

Više o tome: