naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europski parlament odobrio klimatsko-energetski paket

Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u srijedu 17. prosinca u Strasbourgu velikom većinom glasova paket klimatsko-energetskih zakonodavnih mjera koje bi trebale pridonijeti smanjivanju emisije stakleničkih plinova u zemljama EU-a i povećati korištenje obnovljivih izvora energije.  

Paket mjera koji su odobrili čelnici EU-a na summitu u petak, dobio je premoćnu potporu zastupnika i socijalističkih i konzervativnih skupina u Europskom parlamentu, objavljeno je u Strasbourgu. 

Dogovor o klimatsko-energetskom paketu smatra se najvećim uspjehom šestomjesečnog francuskog predsjedništva, a njegovim bi provođenjem Europska unija trebala postati vodeća svjetska sila u borbi protiv globalnog zagrijavanja. 

Niz prihvaćenih zakonodavnih mjera trebao bi do 2020. smanjiti emisije plinova s učinkom staklenika za 20 posto u odnosu na razinu emisija iz 1990. godine. 

Paket također obvezuje zemlje EU-a da do 2020. godine 20 posto svojih energetskih potreba zadovolje iz obnovljivih izvora poput solarne energije i energije vjetra. 

Svaka je članica EU-a dobila nacionalni cilj koji je dogovoren u skladu s relativnim bogatstvom pojedine zemlje. 

Ipak, paket predviđa niz koncesija pojedinim industrijama i siromašnijim članicama Unije, što je izazvalo kritike organizacija za zaštitu okoliša. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji je odigrao najvažniju ulogu u postizanju sporazuma, smatra da je postignuti kompromis dobro rješenje. 

'Nismo željeli nametnuti restrikcije koje nijedna zemlja na svijetu ne bi mogla preživjeti socijalno', rekao je Sarkozy pred eurozastupnicma uoči glasovanja u srijedu. 

Čelnici EU-a još su u ožujku 2007. utvrdili ciljeve klimatsko-energetskog paketa. Oko samih ciljeva nije bilo teško postići suglasnost, ali je bilo iznimno teško dogovoriti se oko podjele tereta troškova koje ti ciljevi uključuju s obzirom na različitu gospodarsku situaciju u zemljama članicama. 

Ključni element klimatskog paketa jest prodaja dozvola za emisiju ugljičnog dioksida industriji i ostalim sektorima, kojima će se trgovati na burzi. Time se konkretizira načelo da zagađivač plaća. Tako će primjerice onaj tko nije dostigao kvotu ispuštanja ugljičnog dioksida za koju je platio moći to preprodati onima koji su već potrošili svoju kvotu, što će zagađivačima znatno otežati poslovanje. Početak trgovanja kvotama predviđen je za 2013. godinu. 

Da bi se došlo do zajedničkog dogovora, bogatije članice morale su siromašnijim partnerima dati određena izuzeća poglavito u sektoru proizvodnje električne energije, koji inače prednjači u emisiji ugljičnog dioksida. 

Prema postignutom kompromisu, elektrane na ugljen u istočnoeuropskim članicama trebat će plaćati samo 30 posto za svoje kvote 2013. godine, a to će se postupno povećavati do 2020. godine kada bi trebale plaćati puni iznos. To izuzeće vrijedi samo za elektrane aktivne na dan 31. prosinca 2008. godine i za četiri elektrane koje se upravo grade u Poljskoj.

Ostali sektori podijeljeni su u dvije skupine, na one koji nisu izloženi snažnoj konkurenciji izvan EU-a i na one koji to jesu. Oni kojima ne prijeti velika konkurencija izvan Europske unije morat će od 2013. kupovati 20 posto dozvola za emisiju ugljičnog dioksida, 2020. godine taj bi se udio povećao na 70 posto i 2027. godine na 100 posto. 

Onima koji su suočeni s velikom konkurencijom izvan EU-a odobrene se besplatne ili djelomično besplatne dozvole za emisiju ugljičnog dioksida. Time se nastoji spriječiti seljenje proizvodnje izvan EU-a u one zemlje koje nemaju tako striktno zakonodavstvo u slučaju da se ne postigne međunarodni dogovor koji bi i europskoj konkurenciji nametnuo slična ograničenja. 

One industrijske grane čija bi konkurentnost bila ozbiljno poljuljana na svjetskom tržištu u slučaju da provode europske propise o ispuštanju ugljičnog dioksida, moći će dobiti dozvole potpuno besplatno. 

Europska komisija će svakoj članici odrediti postotak kvota za emisiju ugljičnog dioksida, koji će moći staviti na javnu prodaju za razdoblje 2013.-2020. godine. Od ukupnog iznosa tih kvota za prodaju, 12 posto bit će dodijeljeno manje razvijenim članicama - Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj kako bi im se omogućilo da se lakše prilagode 'zelenoj ekonomiji' i brže smanjile svoj zaostatak s ostalim članicama. 

Prihodi od prodaje tih dozvola, koji se procjenjuju na 44 milijarde eura godišnje na temelju cijene od 30 eura za jednu tonu ugljičnog dioksida, ići će u proračune zemalja članica. Međutim, najmanje polovica tih sredstava morat će biti investirana u projekte koji potiču uporabu obnovljivih izvora energije, štednju energije, smanjenje deforestacije i u tehnologije koje pomažu prijelaz u gospodarstvo s niskom emisijom ugljičnog dioksida, glavnim čimbenikom u klimatskom zagrijavanju.(Hina)  

 

Više o tome:

Europski parlament: European Parliament seals climate change package