naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Komisija: Hrvatski BDP past će tri posto u 2009.

Globalna financijska kriza i predviđeno usporavanje gospodarskih aktivnosti kod glavnih hrvatskih trgovačkih partnera u EU-u snažno će utjecati na hrvatsko gospodarstvo, koje će ove godine zabilježiti pad od tri posto, ali koje bi već sljedeće godine trebalo izići iz recesije i zabilježiti rast od 1,5 posto, stoji u proljetnim gospodarskim prognozama Europske komisije, objavljenim u ponedjeljak 4. svibnja.  

Globalna financijska kriza sve više uzima danak u hrvatskom gospodarstvu. Snažno pogoršanje vanjskog okružja, uključujući i predviđeni pad u glavnim hrvatskim trgovačkim partnerima iz EU-a, uvelike će utjecati na hrvatsko gospodarstvo, navodi Europska komisija u svojim prognozama. 

Hrvatsko gospodarstvo 2008. godine raslo je po stopi 2,4 posto, znatno manje nego 2007. godine, kada je zabilježen rast BDP-a od 5,5 posto. Ove godine se predviđa negativni rast od tri posto, a sljedeće godine oporavak s rastom BDP-a od 1,5 posto. 

Europska komisija navodi da se prvotni proračunski okvir za ovu godinu temeljio na preoptimističnim prognozama gospodarskog rasta i projekcijama prihoda, ali da se rebalans proračuna iz travnja također temelji na optimističnim pretpostavkama i na ciljanom deficitu od 1,6 posto BDP-a. 

Europska komisija predviđa smanjenje stope inflacije 2009. i 2010. godine temeljem nižih cijena energije i na svjetskom tržištu i snažnom smanjenju domaće potražnje. 

Rast plaća do sada je bio umjeren i ostao je u skladu s rastom produktivnosti, a zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru pridonijet će smanjenju pritiska plaća ove godine.  

Komisija navodi da će sve teže zaduživanje u inozemstvu i skuplje zaduživanje na domaćem financijskom tržištu izazvati pad privatnih investicija. Također se očekuje i usporavanje javnih investicija. 

Stopa nezaposlenosti trebala bi s prošlogodišnjih 8,4 posto narasti na 9,6 posto, a 2010. godine predviđa se blago smanjenje na 9,4 posto. 

U usporedbi s gospodarstvom EU-a, Hrvatska će imati manji pad BDP-a za jedan posto i manju stopu nezaposlenosti i već sljedeće godine trebala bi imati pozitivan gospodarski rast.  

Europska komisija u svojim prognozama navodi da je gospodarstvo EU-a usred usred najveće recesije nakon Drugoga svjetskog rata. Bruto domaći proizvod u Europskoj uniji ove će godine pasti za 4 posto, a stopa nezaposlenosti dosegnut će sljedeće godine 11,5 posto. 

Sljedeće godine U EU-u se predviđa stabilizacija s padom BDP-a od 0,1 posto i to uz uvjet da počne oporavak bankovnog sektora i svjetske trgovine. 

'Europsko gospodarstvo je usred najveće i najraširenije recesije u poslijeratnom razdoblju. Međutim, očekuje se da će ambiciozne mjere koje su u ovom iznimnim okolnostima poduzele vlade i središnje banke ove godine stabilizirati gospodarske aktivnosti i sljedeće godine omogućiti oporavak', rekao je povjerenik za gospodarstvo i financije Joaquin Almunia.

U gospodarskim prognozama Europske komisije kaže se da će ove godine BDP u 16 zemalja članica euro-zone i u svih 27 članica EU-a pasti za 4 posto, puno više nego što se ranije predviđalo. Sljedeće godine predviđa se stabilizacija s padom BDP-a od 0,1 posto i to uz uvjet da počne oporavak bankovnog sektora i svjetske trgovine. 

Glavni razlozi za recesiju su pogoršanje globalne financijske krize, veliko smanjenje opsega svjetske trgovine i korekcije u stanogradnji u pojedinim gospodarstvima.  

BDP u Njemačkoj će pasti za 5,4 posto, u Italiji i Velikoj Britaniji između 4 i 4,5 posto, Španjolskoj i Francuskoj 3 posto, u Sloveniji 3,4 posto. Najveći pad BDP-a predviđa se u trima baltičkim republikama Latviji 13, 1 posto, Litvi 11 posto i Estoniji 10,3 posto. Cipar je jedina zemlja u kojoj se predviđa blagi rast BDP-a za 0,3 posto.

 Povjerenik Almunia je rekao da se uočavaju znakovi stabilizacije u eurozoni, čije gospodarstvo više nije u 'slobodnom padu'. 

Međutim, 'iako ima pozitivnih znakova, još nemamo statističku kritičnu masu da bismo mogli reći da smo se izvukli iz krize', rekao je Almunia. 

Povjerenik Almunia nije htio odgovoriti hoće li europskom gospodarstvu biti potrebne nove mjere za oporavak. Do sada su zemlje članice i Komisija namijenile oko 400 milijardi eura fiskalnih poticaja u borbi s dosad nezabilježenom gospodarskom krizom.  

Almunia je međutim istaknuo da će moguće nove mjere u svakom slučaju biti bolje koordinirane među zemljama članicama nego što je to bilo prije. 

'Zemlje članice na sljedećem summitu EU-a u lipnju razmotrit će jesu li potrebne dodatne mjere. Ja ne mogu još reći hoće li dodatne mjere biti potrebne, jer se još ne zna kakav je učinak mjera poduzetih u posljednjih nekoliko mjeseci', rekao je Almunia. 'Ali, u slučaju da se pokaže da su dodatne mjere potrebne, mislim da je apsolutno jasno da one moraju biti koordinirane na europskoj razini prije nego što se donesu na nacionalnim razinama', istaknuo je povjerenik. 

Na summitu u prosincu prošle godine, čelnici EU-a dogovorili su se da će djelovati koordinirano u borbi protiv recesije. Međutim, prije toga, Britanci su već odlučili da smanje PDV i potiču potrošnju, dok su se Francuska i Njemačka odlučile za poticanje investicija.(Hina) 

 

Više o tome:

  • Europska komisija: Spring forecasts 2009-2010
  • EUobserver: New EU forecast twice as gloomy
  • EurActiv: No recovery before mid-2010, EU says