naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Svjetska banka: pad gospodarskih aktivnosti u novoj Europi u visini 4,2 posto u 2009.

Deset novih članica Europske unije iz istočne Europe u ovoj će godini zabilježiti pad aktivnosti od 4,2 posto a u 2010. trebao bi uslijediti blagi oporavak, i to u visini oko jedan posto, objavila je u srijedu 28. listopada  Svjetska banka. 

Zajmodavac sa sjedištem u Washingtonu dalje ističe kako će oporavak u regiji, koja je nakon procvata pokretanog ulaganjima doživjela slom izazvan kolapsom industrije, biti skroman i neujednačen, te poziva vlade da strukturalnim reformama pomognu njegovom jačanju. 

U tromjesečnom izvješću Svjetska banka nadalje ističe da je pad aktivnosti u gospodarstvima istočne Europe dotakao dno, upozoravajući ipak da su dugoročni izgledi za rast sumorni i da predstoji dugi put do obnove potencijalnih razina. 

Regija bi, kaže se u izvješću, u 2011. mogla u cjelini ostvariti rast od 3,6 posto, sporiji u usporedbi s 3,9 posto u 2008. i 6,0 posto u godini ranije. Ključnu ulogu u podupiranju rasta imala bi potražnja iz bogatijih članica EU-a u zapadnoj Europi. 

'Snažan rast vrlo će vjerojatno biti obnovljen tek kada se oporave investicijski tokovi i izvoz, te kada potrošačko povjerenje bude obnovljeno', kaže se u izvješću. 

Gospodarstva s najvećim neravnotežama bit će najviše pogođena, tumače dalje u izvješću. Bruto domaći proizvod većine zemalja te regije smanjit će se za pet do 10 posto, a u slučaju baltičkih gospodarstava Litve, Latvije i Estonije taj će pad biti daleko izrazitiji, u visini čak 15 do 20 posto. Iznimka je Poljska, jedina među novim članicama koja je uspjela izbjeći pad aktivnosti. 

U izvješću Svjetska banka nadalje ukazuje na pad priljeva kapitala iz privatnog sektora u gospodarstva regije. Sindicirani bankovni zajmovi u prvom su tromjesečju smanjeni za čak 93 posto za državne zajmoprimce i za 80 posto za one u privatnom sektoru.  

Od priljeva 7,2 milijardi dolara bruto kapitala u 10 članica nove Europe u trećem tromjesečju, iznos od nekih šest milijardi čini izdanje obveznica. Bankovni zajmovi iznosili su svega 800 milijuna dolara, nasuprot 10 milijardi u četvrtom tromjesečju 2007. odnosno u razdoblju prije nego što je financijska kriza svom snagom pogodila istočnu Europu.

Rast zajmova priječit će sve učestaliji stečajevi i nezaposlenost, više od milijun radnika vratilo se zbog krize kućama s privremenog rada u zemljama poput Britanije, Irske i Španjolske a obnova golemog priljeva investicija s početka desetljeća daleka je budućnost. 

'Ulaganja će vjerojatno dobivati na zamahu tek polako, a kočit će ih viškovi kapaciteta i ograničenja u financiranju, budući da banke iz zapadne Europe i Sjeverne Amerike nastavljaju otpisivati zajmove', kaže banka. 

Svjetska banka ipak je ocijenila da su zajmoprimci sposobni uskladiti rastuće troškove sa stopama adekvatnosti kapitala koje se u regiji kreću iznad 8,0 posto, dodajući da su gubitci po zajmovima velikim dijelom pokriveni. 

Upozorava, međutim, da financijski sektor i dalje treba potporu matičnih banaka kao i vlada kako bi se minimizirala opasnost od novih previranja i podupro oporavak. Vlade poziva na pripremu planova za fiskalnu konsolidaciju nakon bujanja proračunskih manjkova, te strategija za podupiranje oporavka nadomak nekadašnjim razinama rasta.(Hina) 

 

Više o tome:

Svjetska banka: World Bank ‘EU10 Regular Economic Report’ says recovery has begun but crisis is affecting young workers in particular