naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Komisija neizravno upozorava Island zbog bilateralnog spora sa zemljama članicama EU-a

Europska komisija je u srijedu neizravno upozorila da bi Island mogao imati problema u približavanju Europskoj uniji zbog najavljenog referenduma o vraćanju duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.  

Island je u srpnju prošle godine, nakon što je žestoko pogođen teškom financijskom krizom, podnio zahtjev za ulazak u Europsku uniju. Europska komisija trenutačno radi na izradi mišljenja o islandskoj kandidaturi.  

'Mišljenje koje Komisija priprema vodit će računa o svim elementima, uključujući i gospodarske kriterije. U tom kontekstu pitanja poput slučaja Icesave bit će pozorno razmotrena', rekao je u srijedu 6. siječnja na konferenciji za novinare glasnogovornik Europske komisije Amadeu Altafaj Tardio. 

Islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson u utorak je najavio da će se održati referendum o zakonu kojim se predviđa isplata oko 4 milijarde eura odštete Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. 

Britanski i nizozemski štediše ostali su bez novaca koji su deponirali u islandsku banku Icesave, koja je bankrotirala u listopadu 2008. godine. Vlade tih dviju zemalja vratile su štedišama izgubljeni novac i tražile od Islanda da im ta sredstva vrate. 

Islandska je vlada u lipnju prošle godine postigla dogovor s Britanijom i Nizozemskom o isplati 3,8 milijardi eura naknade. Prema tom dogovoru, taj iznos bi bio vraćen u razdoblju od 15 godina. Prema procjenama, svako islandsko kućanstvo sudjelovalo bi s oko 45.000 eura u otplati duga. 

Krajem prosinca islandski je parlament usvojio zakon o vraćanju duga, ali je to izazvalo burne prosvjede u zemlji. Oko petine islandskog stanovništva potpisalo je peticiju da se o tome glasuje na referendumu. Islandski građani protive se rješenje prema kojem bi oni vraćali dugove koje su napravile banke neodgovornim poslovanjem. 

Stoga je predsjednik Olafur Ragnar Grimsson odbio potpisati zakon i odlučio raspisati referendum. To je drugi put od islandske neovisnosti 1944. godine da predsjednik odbija potpisati zakon koji je potvrđen u parlamentu. Odbijanjem na referendumu zakon bi bio definitivno odbačen. 

Na najavu blokade isplate duga reagirao je britanski ministar za financijske usluge Paul Myners, koji je rekao da bi Island mogao biti izoliran unutar međunarodnog financijskog sustava i da se ne bi mogao pridružiti Europskoj uniji. Slično je reagirala i Nizozemska. 

Nedavna istraživanja javnog mnijenja na Islandu pokazuju da zakon o isplati duga na referendumu neće proći, a to bi moglo zaustaviti Island na putu prema članstvu u Europskoj uniji. U pitanjima proširenja svaka zemlja članica EU-a mora dati pristanak na bilo koju odluku, što znači da London ili Haag mogu staviti veto na ulazak Islanda. 

'Europska komisija se nada da će uključene strane vrlo brzo naći rješenje za te bilateralne probleme', rekao je glasnogovornik Altafaj Tardio. 

Europski dužnosnici su isticali da bi Island mogao vrlo brzo završiti pregovore s EU-om s obzirom da kao član Europskog ekonomskog prostora već primjenjuje dvije trećine europskog zakonodavstva.  

Jedno se vrijeme nagađalo da bi Island mogao ući u EU zajedno s Hrvatskom, ali se u posljednje vrijeme takva mogućnost više ne spominje. Island još nije ni započeo pristupne pregovore, a Hrvatskoj je do završetka ostalo zatvoriti 16 od 33 poglavlja europske pravne stečevine.(Hina) 

 

Više o tome:

EUobserver: Iceland's referendum decision provokes angry UK and Dutch response