naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Odbor EP-a: prihvaćen prijedlog rezolucije o napretku RH

Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta prihvatio je u srijedu 27. siječnja u Bruxellesu prijedlog rezolucije o napretku Hrvatske u kojem se ističe da se pristupni pregovori trebaju završiti ove godine ako Hrvatska ispuni potrebne kriterije.  

Za prijedlog su glasovala 54 zastupnika, nitko nije bio protiv, a 8 članova odbora suzdržalo se od glasovanja. 

Zastupnici su glasovali o tekstu koji je predložio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda i o 50 amandmana. Prijedlog vanjskopolitičkog odbora sada se upućuje na raspravu i glasovanje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, sljedeći mjesec u Strasbourgu. 

'Europski parlament drži da se pregovori trebaju glatko odvijati s ciljem da se dovrše 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja', kaže se u prihvaćenom prijedlogu rezolucije. 

Dodaje se da se pregovori mogu završiti 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska, između ostaloga, radi na jačanju javne uprave, odlučnijem nastavku reforme pravosuđa, da se snažno bori protiv korupcije i organiziranog kriminala, da osigura održivost povratka izbjeglica i da u potpunosti surađuje s ICTY-em, omogućavanjem pristupa dokumentima traženim za suđenja za ratne zločine. 

U tekstu se kaže da je Hrvatska nastavila na primjeren način odgovarati na zahtjeve ICTY-ja, ali da je 'ostao neriješen glavni razlog za zabrinutost', a to je 'ograničen napredak u istragama nestalih ključnih vojnih dokumenata iz operacije Oluja, posebice onih koji se trebaju koristiti za suđenja nekim generalima'. 

Zastupnici su odbacili amandman o jeziku koji su predložile dvije zastupnice Zelenih, a koji je bio shvaćen kao dovođenje u pitanje prava Hrvatske da njezin jezik bude jedan od službenih jezika EU-a. 

Swoboda je izrazio zadovoljstvo zbog usvajanja teksta, ističući da je njime upućena poruka Hrvatskoj da nastavi s reformama, da pojača napore u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i poruka koja se tiče suradnje s ICTY-em.  

Isto tako, rekao je Swoboda, upućena je poruka i Sloveniji da bude konstruktivnija kako bi Hrvatska mogla završiti pregovore 2010. godine. 

Zamoljen da objasni na što misli kada je o Sloveniji riječ, Swoboda je rekao kako od Ljubljane 'očekuje da nastavi s procesom ratifikacije arbitražnog sporazuma, nakon što je u Hrvatskoj ratificiran, i da bude konstruktivna glede otvaranja svih poglavlja, uključujući i poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika'. 

Slovenija je i nakon postizanja arbitražnog sporazuma zadržala rezerve u tri poglavlja hrvatskih pristupnih pregovora - Ribarstvo, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Prema najavama iz Ljubljane, prva dva poglavlja mogla bi biti otvorena na sljedećoj pristupnoj konferenciji u veljači, a treće je i dalje blokirano.

Amandmani dvojice liberalnih zastupnika, Slovenca Ive Vajgla i Talijana Pina Arlacchija, odbačeni su. 

U jednom su tražili da se umjesto formulacije da je dogovor oko rješavanja bilateralnog graničnog pitanja 'stvorio poticaj za otvaranje svih preostalih poglavlja', stavi formulacija 'otvaranje daljnjih poglavlja'. 

U drugom amandmanu oni su predlagali brisanje formulacije da je Hrvatska nastavila napredovati u skoro svim područjima 'unatoč devetomjesečnom zastoju u pristupnim pregovorima i svjetskoj ekonomskoj krizi'. Prijedlogom o brisanju 'devetomjesečnog zastoja' htjeli su izbjeći da se u tekstu prozove Slovenija, koja je tijekom toga razdoblja blokirala pristupne pregovore. 

Zastupnici su prihvatili amandman Vajgla i Arlacchija u kojem se ukazuje na slučaj 'visokorangirane' osobe, 'člana hrvatskog parlamenta', koji je osuđen za ratni zločin i koji je pobjegao u susjednu zemlju. 

Odbor je prihvatio dva amandmana dviju zastupnica Zelenih, Njemice Franziske Katharine Brantner i Nizozemke Cornellisen, koji govori o odnosu Hrvatske prema BiH. 

Europski parlament 'ističe pozitivnu ulogu koju je Hrvatska u posljednje vrijeme imala prema Bosni i Hercegovini; poziva hrvatsku vladu i sve hrvatske političke snage da djeluju konstruktivno kako bi se ojačala bosanskohercegovačka suverenost i olakšao proces ustavnih promjena koji je u tijeku', glasi jedan paragraf u prihvaćenom prijedlogu.  

U drugom se poziva hrvatsku vladu 'da razmotri svoju politiku dvostrukog državljanstva, posebice glede hrvatskih državljana sa stalnim prebivalištem u BiH', te poziva hrvatsku vladu i Europsku komisiju 'da pronađu pošteno i održivo rješenje za te građane'.  

Hina