naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Sporazum o arbitraži kao model za Balkan

Na predstojećoj regionalnoj konferenciji čelnika zapadnog Balkana slovenski će premijer Borut Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom predstaviti kao model po kojem bi i druge države u regiji trebale rješavati svoja otvorena pitanja i tako pridonositi stabilnosti regije i Europe, mišljenje je koje u utorak 2. ožujka u slovenskom poslovnom listu 'Finance' iznosi politički analitičar Borut Šuklje.  

Šuklje analizira izjave koje je dosad o arbitražnom sporazumu davao novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović, te procjenjuje u kakvom će odnosu biti njegova politika prema Sloveniji u odnosu na onu koju je zagovarao Stjepan Mesić. 

Šuklje je nekadašnji bliski suradnik Janeza Drnovšeka, a bio je i prvi slovenski veleposlanik u Beogradu nakon uspostave diplomatskih odnosa Slovenije i Srbije, a kaže da je o konferenciji koja će prvi put okupiti sve čelnike država nastalih na području bivše Jugoslavije i predsjednika albanske vlade nedavno razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom. 

'Govorili smo o Balkanu, a ja sam inicijativu premijera Pahora i ministra vanjskih poslova za konferenciju o odnosu država u regiji i Europske unije ocijenio vrlo značajnom upravo u kontekstu neke vrste nespremnosti ključnih država EU-a na novo proširenje. Slovenija je mogla postati pokrovitelj ovakve konferencije upravo zbog postignutog dogovora Pahor-Kosor, a to je dogovor o sporazumnom rješavanju neriješenih pitanja. Umjesto dosadašnjih pitanja što države Europske unije mogu napraviti za Balkan na ovoj konferenciji glavno će pitanje biti što države zapadnog Balkana mogu napraviti za EU', navodi Šuklje. 

On kaže da će se postaviti pitanje koja je razlika između stabilnih i demokratskih vlada u tim državama koje su spremne ojačati međusobnu suradnju i rješavati svoja međusobna pitanja i onih koje na to nisu spremne nego su bez europske perspektive i žele ponavljati 'modele' koji su u devedesetim godinama 'doveli do krvavih ratova'. 

'Upravo zato je toliko važan model koji je uspostavljen sporazumom Pahor - Kosor jer se njime uspostavlja standard kako rješavati preostala otvorena pitanja među državama u regiji', navodi analitičar Šuklje. 

Zato je, kako pojašnjava, od izuzetne važnosti kako na taj sporazum gleda novi hrvatski predsjednik Josipović koji je glasovao protiv arbitražnog sporazuma kao saborski zastupnik, ali je još u tijeku izborne kampanje rekao da će ga kao legalist poštovati, navodi Šuklje.  

Slovenski analitičar propituje se u čemu će se odnos prema Sloveniji predsjednika Josipovića razlikovati u odnosu na njegova prethodnika Mesića koji se u Sloveniji, kad je riječ o rješavanju graničnog pitanja, doživljavao kao 'tvrd igrač' jer je stalno naglašavao da je za rješenje graničnog prijepora potrebno primijeniti međunarodno pravo.

'Josipović kaže da je glasovao protiv sporazuma Pahor-Kosor, ali da to glasovanje ne definira njegovu buduću politiku prema Sloveniji niti je izraz netolerancije prema susjednoj državi. On kao legalist dodaje da je sporazum postao obveza svih nakon što ga je glasovanjem ratificirao Sabor. To možemo shvatiti i kao njegovu političku doktrinu koja ima dva cilja: ulazak u EU i sređivanje odnosa sa susjednim državama. Josipović govori da otvorena pitanja treba riješiti sadašnja generacija političara', navodi Šuklje. 

'Arbitražni sporazum nije važan samo za dvije države nego se može upotrijebiti kao dokaz svim državama u regiji da se dogovorom, a ne ratom, mogu riješiti granična pitanja. Mislim da bi eventualni drukčiji Josipovićev odgovor na postignuti sporazum o arbitraži samo dodatno ohladio europske nakane o širenju, a Hrvatska bi to zahlađenje i te kako osjetila. Ne samo zbog arbitražnog sporazuma koji je već postignut nego i zato jer bi na taj način negirala mogućnost međusobnog dogovaranja i suradnje kao načela rješavanja odnosa među državama u regiji', navodi slovenski analitičar. 

Hina