naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europa zabrinuta jer se Rusija okreće ugljenu

Europski napori u smanjivanju emisije stakleničkih plinova mogli bi biti ometeni ruskim planovima o povećanju proizvodnje energije iz ugljena, kazali su zapadni stručnjaci ovoga tjedna u Bruxellesu, a prenose europski mediji.

Ruski premijer Vladimir Putin nedavno je kazao da se njegova zemlja, da bi nastavila izvoziti plin a istovremeno zadovoljavati domaće potrebe, mora okrenuti drugim izvorima poput ugljena ili nuklearne energije. Zbog toga bi potrošnja ugljena mogla narasti sa sadašnjih 130 milijuna tona godišnje na 300 milijuna do 2020.

Da bi uspjela ispuniti svoje ugovore o izvozu energenata, Rusija će se morati okrenuti ugljenu, kazao je Kevin Rosner iz američkog instituta za analizu globalne sigurnosti, predstavljajući izvješće na forumu koji je ovoga tjedna u Bruxellesu organizirala zaklada Friedrich Ebert.

Rusija ima imidž naftnog i plinskog giganta, iako zemlja ima ogromne rezerve ugljena, po kojima je druga na svijetu, iza SAD-a, kaže se u Rosnerovom dokumentu.

Međutim, ruski ugljen slabe je kvalitete i njegovo izgaranje u atmosferu nije dobra opcija, kazali su govornici.

S druge strane, Rusija nije posebno zabrinuta zbog ciljeva o smanjivanju emisije CO2. U toj se zemlji emisija već drastično smanjila kao rezultat kolapsa teške industrije devedestih godina prošlog stoljeća. Godine 2007. emisije su već pale 34 posto ispod razine iz 1990., te stoga Rusija može i povećati emisije štetnih plinova a i dalje ispuniti ciljeve zadane za godinu 2020.

Neki stručnjaci kao čarobno rješenje za Rusiju vide plin iz škriljevaca, ali Rusija se prema njegovom iskorištavanju nije jasno odredila.

Općenito gledano, tehnološki problemi mogu predstavljati prepreke za iskorištavanje tog plina. Također, kako se kaže u Rosnerovom tekstu, zapadne strategije razmjene tehnologije s Rusijom ovise o liberalizaciji njezina domaćeg energetskog tržišta kao i ispunjavanju njezinih obveza u smislu smanjivanja emisija.

Međunarodna agencija za energiju ocjenjuje da će razvoj plina iz škriljevaca narasti 71 posto između 2007. i 2030.

Ta bi tehnologija mogla bi biti korisna i za Ukrajinu, zemlju koja uopće nema plinskih rezervi, kao i Poljsku, da postanu manje ovisne o ruskom plinu.(Hina)

 

Više o tome:

EurActiv: West worries about Russia turning to coal