naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
EU nedostaju sredstva za borbu protiv prekograničnog kriminala - Eurojust

Borba protiv prekograničnog kriminala u EU, poput pranja novca, trgovine ljudima, cyber kriminala i krivotvorenja robe, i dalje nailazi na praktične poteškoće zbog manjka sredstava u državama članicama i mogućnosti kriminalaca da se slobodno kreću iz jedne države u drugu, rekao je u srijedu 17. ožujka u Europskom parlamentu novi direktor Eurojusta Aled Williams.

Eurojust omogućuje suradnju između tužiteljstava i policija država članica EU-a u slučajevima prekograničnog kriminala, no suočen je s 27 različitih pravnih sustava, zbrkom koju kriminalci lako mogu iskoristiti.

'Prvi skup poteškoća u pravosudnoj suradnji između država članica vrlo je praktičan - manjak resursa i činjenica da kriminalci znaju iskoristiti slobodu kretanja na koju imaju pravo svi građani koji poštuju zakone', rekao je Williams na saslušanju pred Odborom EP-a za pravosuđe i unutarnje poslove.

Kao primjer je naveo slučaj britanskih kriminalaca koji su osnovali lažnu tvrtku u Sevilli kako bi uvjerili britanske građane da kupuju bezvrijedne dionice.

'Kada je otvorena istraga, pojavile su se poteškoće zbog činjenice da je riječ o kriminalcima sa sjedištem u jednoj državi članici, a žrtavama u drugoj', objasnio je britanski tužitelj.

Eurojust nailazi i na poteškoće zbog razlika u pravnim definicijama, primjerice u slučaju definicije pranja novca zbog čega je u različitim državama članicama potrebno prikupiti različite dokaze.

Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding najavila je da će u svojem petogodišnjem mandatu nastojati harmonizirati definicije i kazne za prekogranična kaznena djela u EU.

Jedan od mogućih načina da se riješe ti problemi bio bi da se Eurojust transformira u Ured europskog tužitelja. Po Lisabonskom ugovoru, to je moguće, ali je potreban pristanak svih država članica.

To, međutim, nije vjerojatno jer nekoliko članica strahuje da bi se time ugrozio nacionalni suverenitet u pravnim pitanjima, osobito stoga što bi bila potrebna harmonizacija kaznenih zakona.

Eurojust je ipak uspostavio radnu skupinu koja razmatra tu mogućnost, rekao je Williams.

Druga novost koju omogućuje Lisabonski ugovor su dužnosnici za vezu s Eurojustom u državama izvan EU-a. Oni bi pomagali Eurojustu u prikupljanju informacija i u drugim praktičnim pitanjima kada je riječ o izručenjima i zajedničkim istragama u inozemstvu.

Odluku o tome također trebaju donijeti ministri država članica, zajedno s Europskim parlamentom koji sada ima veće ovlasti na području pravosuđa i unutarnjih poslova.

S druge strane, države članice tek trebaju provesti niz novih mjera uvedenih 2008. koje bi trebale poboljšati učinkovitost Eurojusta. One uključuju slanje više predstavnika u Eurojust i uspostavu nacionalnih sustava za koordinaciju u svakoj članici, rekao je predstavnik španjolskog predsjedništva EU-a.

Eurojust je osnovan 2002. i svake godine bavi se sa sve više slučajeva. Prošle godine, vođeno je 1.400 prekograničnih istraga u kojima je bila potrebna pomoć Eurojusta, 15 posto više nego godinu dana prije.(Hina)

 

Više o tome:

EUobserver: Europe lacks resources to tackle cross-border crime, says Eurojust