naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Eurobarometar: kvaliteta života u 75 europskih gradova

Europska komisija objavila je u srijedu 5. svibnja rezultate istraživanja javnog mišljenja Eurobarometar o tome kako Europljani vide kvalitetu života u svojim gradovima, a u istraživanje su osim gradova u 27 zemalja članica EU-a uključeni i Zagreb i četiri turska grada.  

Istraživanje je provedeno između listopada i studenog 2009. u 75 gradova, a u svakom od njih ispitano je 500 građana koji su izrazili svoje mišljenje o mogućnostima zapošljavanja, cijenama nekretnina, zdravstvenim i prometnim uslugama, integraciji stranaca, osjećaju sigurnosti u gradu, zaštiti okoliša, te infrastrukturi u gradu, poput kulturnih sadržaja, zelenih površina, pješačkih zona te prostora za vanjsku rekreaciju. 

Građani su najviše zabrinuti, općenito gledano, problemom nalaženja posla i kupnjom nekretnina. 

U samo šest gradova više od polovice ispitanika smatra da je lako naći posao - Stockholmu, Kopenhagenu, Pragu, Muenchenu, Amsterdamu i Varšavi. 

Na popisu najpesimističnijih gradova u smislu nalaženja posla Zagreb se nalazi na šestom mjestu. U Zagrebu samo 17 posto građana smatra da je 'lako' ili 'djelomično lako' naći posao, a 62 posto da ga je teško naći. Najpesimističniji su građani Palerma u kojem 75 posto smatra da nije lako naći posao, potom Rige i Miškolca (71 posto), Napulja i turskog Diyarbakira (70 posto). 

Što se tiče kupnje pristojne nekretnine po pristupačnoj cijeni, u samo deset gradova više od polovice građana smatra da si to može priuštiti, dok je u svim drugim gradovima njih manje od pedeset posto.  

Primjerice, u Parizu 96 posto ispitanika kazalo je da si ne može priuštiti odgovarajući stan, a u Luksemburgu, Muenchenu i Rimu njih oko devedeset posto. U Zagrebu takvih je 79 posto. 

Iako odgovori pokazuju velike razlike, prosječna razina zadovoljstva zdravstvenim i prometnim uslugama te obrazovanjem uglavnom je dobra. 

Stanovnici sjeverozapadnih europskih gradova najzadovoljniji su zdravstvenim uslugama: najmanje 80 posto ispitanika u tim gradovima kazalo je da su zadovoljni. Postotak je niži u gradovima južne i istočne Europe.  

Četvrtina građana Zagreba 'vrlo je zadovoljna' razinom zdravstvenih usluga, a 38 posto ih je 'djelomično zadovoljno'. 

'Vrlo zadovoljnih' je primjerice u Napulju i Palermu 4 posto, u Rimu 6 posto, Bukureštu 7 posto, Ateni 9 posto, Budimpešti 12 posto a Bratislavi 14 posto. 

Što se tiče javnog prijevoza, razina zadovoljstva varira od 12 posto u Palermu do 93 posto u Helsinkiju. Broj onih koji kažu da su 'vrlo zadovoljni' je gotovo nula u Palermu i Napulju do 53 posto u Beču. 

U Zagrebu je 'vrlo zadovoljnih' 39 posto, a 'djelomično zadovoljnih' 37 posto. 

Više od pedeset posto građana smatra da je siromaštvo problem u njihovom gradu, a posebno visok postotak zabilježen je u Miškolcu (93 posto), Rigi (87 posto), Budimpešti (88 posto) i Lisabonu (89 posto). U Zagrebu 75 posto građana smatra da je siromaštvo problem. 

Što se tiče osjećaja sigurnosti u gradu, građani se najsigurnijima osjećaju u nordijskim gradovima, a najmanje sigurnima u Ateni, Istanbulu, Sofiji i Bukureštu. U Zagrebu se 84 posto građana smatra sigurnima. 

Dobar je rezultat što je zabilježeno poboljšanje stanja glede zagađenja zraka te buke u europskih gradovima. 

Ipak, u svim talijanskim gradovima većina građana kaže da je onečišćenost zraka veliki problem. U većini gradova više od polovice ispitanika složilo se da je buka veliki problem, od 51 posto u Rotterdamu i Strasbourgu do 95 posto u Ateni. 

U Zagrebu, 67 posto ispitanika smatra da je onečišćenost zraka problem, a 66 da je buka problem. Šezdeset i tri posto ih smatra da je grad čist, a da je Zagreb zdravo mjesto za život smatra ih 64 posto. 

Što se tiče stranaca, opće mišljenje uglavnom je pozitivno: u 68 gradova većina ispitanika slaže se da je nazočnost stranaca korisna, ali ih manje misli da su oni dobro integrirani. 

Kada su građani upitani što su tri najveća problema u njihovom gradu, u Zagrebu su to radno mjesto, kupnja nekretnine i zdravstvene usluge.

U većini gradova, oko tri četvrtine stanovnika zadovoljno je kulturnim sadržajima. U 69 gradova većina je zadovoljna javnim površinama. 

Većina stanovnika zadovoljna je parkovima u svom gradu u svim gradovima osim u njih 7 među kojima su i Atena, Napulj, Palermo i Sofija, isto tako zadovoljna je mogućnostima vanjske rekreacije u svim gradovima osim njih devet među kojima i u Ateni, Bukureštu, Napulju te Palermu.(Hina)

 

Više o tome:

Europska komisija: New survey reveals wide differences in how European citizens view quality of life in their cities