naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Seminar o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji

Punopravnim članstvom u Europskoj uniji država dobiva mogućnost sudjelovanja u procesu donošenja odluka u Uniji, u čemu sve veću ulogu imaju i nacionalni parlamenti koji nadzorom aktivnosti vlade u Vijeću EU-a mogu doprinijeti formuliranju učinkovitijih politika na europskoj razini, kazano je u utorak 1. lipnja na stručnom seminaru u Hrvatskom saboru.  

Seminar 'Nova uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji' organiziran je u sklopu twinning light projekta 'Podrška Hrvatskom saboru u pripremama za pristupanje Europskoj uniji', koji se provodi u suradnji s Mađarskom nacionalnom skupštinom te uz doprinos brojnih drugih nacionalnih parlamenata iz EU-a i iz Europskog parlamenta.  

Cilj projekta priprema je pravnog i organizacijskog okvira za rad Hrvatskog sabora nakon ulaska u EU. Projekt traje šest mjeseci, od veljače do srpnja ove godine, a vrijedan je nešto više od 240.000 eura. 

Ulaskom u EU nacionalni parlament gubi dio svojih zakonodavnih nadležnosti, što se u javnosti često doživljava negativno, kazao je Zoltan Horvath, voditelj projekta iz Nacionalne skupštine Republike Mađarske. 

Dio tih nadležnosti prebacuje se, međutim, na vladu koja djeluje u europskim institucijama i aktivno sudjeluje u procesu donošenja odluka, istaknuo je. 

Glavni donositelj odluka u EU-u je Vijeće EU-a, koje predstavlja države članice. Europski parlament u polovici je pitanja suzakonodavac, a u drugoj polovici ima konzultativnu ulogu, dok je Europska komisija pokretač koji priprema odluke ili sastavlja zakonodavne prijedloge, podsjetio je. 

Nacionalni parlament, da bi imao utjecaj u tom procesu, treba uspostaviti učinkovit postupak nadzora vlade u njezinim aktivnostima u EU-u, kazao je Horvath, objasnivši da nacionalni parlament time dobiva bolji uvid u događaje u EU-u, a vlada veći legitimitet za svoje odluke. 

Europska unija ne propisuje kako se to mora regulirati i svaka država članica slobodna je pronaći vlastiti model, istaknuo je. 

Po njegovim riječima, najstroži model je onaj u kojem nacionalni parlament vladi daje mandat za pregovore u EU-u kojeg se ona mora pridržavati, najrašireniji je model mandata s političkim posljedicama u kojem vlada može odstupiti od pregovaračkog mandata, no dužna je objasniti zašto je to učinila, dok postoji i model u kojem se vlada samo konzultira s parlamentom.  

Nove države članice odlučile su se za strože sustave parlamentarnog nadzora prema kojima se sada kreću i stare članice jer u EU općenito jača tendencija jačeg uključivanja nacionalnih parlamenata u proces donošenja odluka na europskoj razini, istaknuo je Horvath. 

Parlamentarni nadzor nad aktivnostima vlade u EU u većini država članica provodi Odbor za europske poslove. Slovenija i Malta imaju zajednički odbor za vanjsku politiku i europske poslove, a u nekima se time bavi Odbor za vanjsku politiku, nastavio je.  

Nacionalni parlamenti dobili su Lisabonskim ugovorom veću ulogu u procesu donošenja odluka u EU kako bi se Uniju približilo građanima, istaknuo je Horvath. 

Nacionalni parlamenti dobili su, primjerice, mnogo širi pristup informacijama, a brinu i o poštivanju načela supsidijarnosti koje nalaže da se odluke moraju donositi na razini što bližoj građanima. U slučaju kada nacionalni parlamenti ocijene da se ono krši, zakonski prijedlog vraća se na ponovno razmatranje ili se od njega može odustati.  

Nakon usvajanja zakonodavnih akata, države članice mogu zakonodavni akt iznijeti pred Europski sud pravde u ime nacionalnih parlamenata pozivajući se na kršenje načela supsidijarnosti. 

Osim nadzora vlade, nacionalni parlament ulaskom u EU dobiva i ustavne zadaće jer je za usvajanje novih Ugovora EU-a, kojima se izmjenjuju i dopunjuju osnivački ugovori, uključivo Ugovore o pristupanju, potreban pristanak svih država članica bez kojeg se Europska unija ne može nastaviti razvijati. 

Nacionalni parlament ima i obvezu transponiranja novog europskog zakonodavstva, a ukoliko je u propisanom roku ne ispuni, država može biti tužena Europskom sudu pravde (ECJ), rekao je Horvath. 

Hina