naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Grčka u prvih šest mjeseci srezala javni deficit za 46 posto

Dugovima pritisnuta Grčka priopćila je da je u šest mjeseci do lipnja ostvarila ogroman napredak kada je u pitanju sređivanje stanja u javnim financijama, srezavši proračunski manjak za nekih 46 posto, daleko više od planiranog.  

Grčko ministarstvo financija priopćilo je da je deficit srezan na 9,65 milijardi eura, sa 17,87 milijardi koliko je iznosio u prvoj polovici 2009. 

Vlada ga je planirala smanjiti za 39,5 posto u sklopu nastojanja da u cijeloj ovoj godini sreže manjak na 8,1 posto BDP-a, s gotovo 14 posto u 2009.

Takvi su rezultati u prvoj polovini godine posljedica 7,2-postotnog povećanja državnih prihoda, koji bi u cijeloj godini trebali porasti za 13,7 posto, te pada potrošnje za 12,8 posto, daleko više od ciljanih 5,5 posto, priopćilo je nadalje ministarstvo. 

Ti su podaci preliminarni i podložni reviziji, a objavljeni su uoči planirane prodaje 1,25 milijardi eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od šest mjeseci, koja se smatra ključnim tržišnim testom napora vlade u Ateni da uravnoteži svoj proračun. 

Grčka središnja banka prošli je tjedan objavila podatke koji su pokazali da je samo proračun središnje države u prvoj polovini godine pokazivao manjak od 11,45 milijardi eura, čime je bio 42 posto manji nego u istome prošlogodišnjem razdoblju kada je iznosio 19,69 milijardi eura. 

Prema propisima EU-a, zemlja članica mora držati proračunski manjak, koji obuhvaća potrošnju središnje države plus vanproračunske fondove i potrošnju tijela javne uprave, držati ispod tri posto BDP-a. 

Grčka je nagomilala gotovo 300 milijardi eura dugova koje vlada pripisuje desetljećima pogrešnog vođenja države u kombinaciji s nekontroliranim rastom zapošljavanja i velikodušnim povećanjima plaća ogromnoj državnoj birokraciji. 

Kako bi spriječila zapadanje u dužničku krizu, njezina je socijalistička vlada najavila niz mjera štednje u zamjenu za 110 milijardi eura kriznih zajmova Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 

Hina