naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Izvješće o napretku: gospodarski kriteriji

Godišnje Izvješće o napretku koje je Europska komisija objavila u utorak 9. studenog daje iscrpan prikaz svega što je Hrvatska napravila u proteklih godinu dana u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te u pogledu sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.  

U razmatranju gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, Komisija se vodi zaključcima summita EU-a iz lipnja 1993. u Kopenhagenu, u kojima se kaže da je za članstvo u EU-u potrebno imati funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiskom na europskom tržištu. 

'Hrvatska je funkcionalno tržišno gospodarstvo. Hrvatska bi trebala moći nositi se s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatni reformski program kako bi smanjila strukturne slabosti', kaže se u izvješću. 

Komisija kaže da je u Hrvatskoj sačuvan konsenzus o temeljima tržišnog gospodarstva, ali da je potrebno pojačati napore na provedbi strukturnih reformi. 

Kaže se da je globalna financijska kriza teško pogodila hrvatsko gospodarstvo, te navode podaci o padu BDP-a, padu izvoza i još većem padu uvoza. 

Navodi se da je zemlja u prvom kvartalu 2009. pala u recesiju i da nema jasnih znakova oporavka do sredine ove godine. 'Nezaposlenost, javni deficit i dug znatno su porasli. Vanjska zaduženost i dalje je rasla i ostaje bolna točka gospodarstva. Monetarna stabilnost je sačuvana politikom središnje banke, a financijski sektor je relativno dobro odolio krizi'. 

U izvješću se opisuje vladin program gospodarskog oporavka, koji sadrži 131 mjeru u deset područja, koje se trebaju provesti u sljedećih deset godina. 'Doprinos koji će program gospodarskog oporavka dati poboljšanju potencijala gospodarskog rasta i međunarodnoj konkurentnosti ovisit će o njegovoj učinkovitoj provedbi', navodi Komisija. 

Komisija bilježi da je prošle godine nastavljen rast vanjskog duga, koji je 2009. dosegnuo 95 posto BDP-a, dok je godinu dana ranije iznosio 82 posto BDP-a. Rastu vanjskog duga najviše su pridonijela poduzeća koja su se zaduživala u inozemstvu, ali je i središnja vlada povećala svoj dug za oko milijardu eura.  

Komisija navodi da strukturne reforme napreduju vrlo sporo, da je tržište radne snage ostalo vrlo rigidno s niskom zaposlenošću. U fiskalnom području, vlasti su ostvarile 'ograničeni napredak' na zadržavanju rastućeg deficita i povećanju efikasnosti javne potrošnje. Socijalni transferi su i dalje visoki i nisu dobro usmjereni, a veliki broj državnih poduzeća nastavio je primati državne potpore kroz izravne i neizravne subvencije i jamstva.  

'Za dostizanje srednjoročne fiskalne održivosti, kao ključni izazov ostaje poboljšanje proračunskog postupka i discipline i jačanje učinkovitosti u trošenju javnih sredstava', navodi Komisija.  

'Investicijska klima i dalje trpi pod teretom velike reguliranosti i brojnih parafiskalnih poreza', zaključuje Komisija.(Hina)

 

Više o tome:

  • Europska komisija: Key findings of the progress report on Croatia
  • Europska komisija: Enlargement Strategy and Progress Reports 2010