naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Provedba komunikacijske strategije u predreferendumskom razdoblju - iskustva Estonije i Finske

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) organiziralo je u četvrtak 25. studenog u Zagrebu konferenciju o provedbi komunikacijske strategije u predreferendumskom razdoblju na kojoj su svoja iskustva na tom području iznijeli stručnjaci iz Estonije i Finske.  

Konferencija je organizirana u sklopu intenziviranja aktivnosti u provedbi Komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, koja je usvojena početkom 2006., a nazočili su joj predstavnici Savjeta za europske integracije svih hrvatskih županija te raznih državnih institucija. 

Komunikacijska strategija je dokument kojim se Vlada RH obvezuje na pravovremeno i objektivno informiranje javnosti o procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji te njegovim učincima. Njen cilj je stvaranje temeljitog i dugoročnog razumijevanja Europske unije, procesa pristupanja i članstva u Uniji.  

Estonska iskustva iznio je Daniel Vaarik, bivši voditelj Komunikacijskog ureda Vlade Republike Estonije. 

Estonija je ušla u Europsku uniju u velikom valu proširenja 2004. Na referendum u rujnu 2003. odazvalo se 64 posto birača od kojih je 67 posto glasovalo za ulazak u Uniju, a 33 posto je bilo protiv, što je bio velik uspjeh jer su samo dvije godine prije Estonci bili najveći euroskeptici od svih kandidatskih zemalja. 

Po anketama iz 2001., protiv ulaska u EU bilo je 51 posto Estonaca, kazao je Vaarik, objasnivši to neugodnim iskustvima iz bivšeg Sovjetskog Saveza te nepopularnošću tadašnje vlade. 

Predreferendumska kampanja fokusirala se stoga na osobni pristup, na konkretna pitanja o tome što Europska unija znači za obične građane, oslanjajući se na neovisne kreatore mišljenja a ne na nepopularne vladine institucije. 

Na kampanju je utrošeno oko pola milijuna eura, kazao je Vaarik, istaknuvši da su javnim sredstvima financirane kampanje i zagovornika i protivnika članstva u Uniji kako bi rasprava bila objektivna. 

O važnosti objektivne i nepristrane predreferendumske kampanje, koja mora obuhvatiti sve segmente društva i doprijeti do običnih građana govorile su i finske dužnosnice, Marja Aspelund, ravnateljica Europske informacijske službe Ministarstva vanjskih poslova Republike Finske, i Leena Halonen, regionalni informacijski službenik pri istom ministarstvu, istaknuvši da se informiranje građana mora nastaviti i nakon ulaska u Uniju. 

Finska Europska informacijska služba danas raspolaže s proračunom od 2,1 milijuna eura, čemu treba dodati potporu Europske komisije od još gotovo pola milijuna eura. Ima 19 regionalnih ureda, 100.000 upita na godinu i 120.000 posjeta na svojoj internetskoj stranici, kazala je Aspelund. 

Finska je ušla u EU 1995. Na referendum u listopadu 1994. odazvalo se 70 posto građana, a ulazak u EU podržalo je njih 57 posto.(Hina) 

 

Više o tome:

MVPEI: Održana konferencija pod nazivom 'Provedba komunikacijske strategije u predreferendumskom razdoblju u Estoniji i Finskoj.'