naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Zajednički odbor EU-Hrvatska: pregovori se mogu dovršiti u prvoj polovici 2011.

Dvodnevni sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska završen je u utorak 30. studenog u Bruxellesu prihvaćanjem deklaracije u kojoj se ističe da se pristupni pregovori mogu dovršiti u prvoj polovici sljedeće godine, pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva mjerila u preostalim poglavljima.  

Zajednički parlamentarni odbor smatra da se 'pristupni pregovori mogu završiti u prvoj polovici 2011. pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva mjerila za zatvaranje u preostalim poglavljima', kaže se u deklaraciji. 

U ponedjeljak i utorak u Europskom parlamentu održana je 12. sjednica Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatska–EU, na kojoj se razgovaralo o odnosima EU-a s Hrvatskom i stanju pristupnih pregovora, posebice o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, suradnje s ICTY-jem, povratku izbjeglica, manjinskim pitanjima i utjecaju hrvatskog pristupanja na zemlje iz regije. 

Razgovaralo se također i o komunikacijskoj strategiji i o hrvatskom referendumu o pristupanju EU-u. 

'Ovaj je sastanak potvrdio široki konsenzus potpore Europskog parlamenta pristupanju Hrvatske. Iz rasprave je bilo vidljivo da je Hrvatska na kraju puta koji vodi u EU i nadam se da ćemo na sljedećem sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora u svibnju u Hrvatskoj znati datum pristupanja', rekla je supredsjedateljica ZPO-a Marija Pejčinović Burić. 

Supredsjedatelj iz Europskog parlamenta Gunnar Hoekmark istaknuo je kako je ulazak Hrvatske važan ne samo za nju nego i Europsku uniju, ali i za regiju.  

'Imali smo prigodu na ovom sastanku razgovarati o regionalnom aspektu hrvatskog pristupanja i naglasiti da će, sve što Hrvatska radi u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, imati ključnu ulogu i bit će od koristi za buduća proširenja', rekao je Hoekmark. 

U prihvaćenoj zajedničkoj deklaraciji kaže se da se prima na znanje 'stajalište Raspravnog vijeća ICTY-a od 26. srpnja 2010. da se ne može s pouzdanom sigurnošću potvrditi postojanje topničkih dnevnika' koje traži tužitelj.  

Također se poziva hrvatsku vladu i međuresorsku skupinu da unatoč tome 'nastave s dodatnim naporima i prošire svoj rad kao što je sugerirao glavni tužitelj" da bi se osigurao uvid u to gdje se možda nalaze traženi dokumenti, te se izražava nada 'da će ti napori biti pozitivno ocijenjeni u sljedećem izvješću glavnog tužitelja Vijeću sigurnosti UN-a, potvrđujući punu suradnju Hrvatske s ICTY-jem'.  

Poziva se i Vijeće Europske unije da uzme u obzir odluku Raspravnog vijeća i prizna punu suradnju. 

Direktorica u Općoj upravi za proširenje, zadužena za kandidatske zemlje Alexandra Cas Granje u ponedjeljak je na početku sastanka upozorila da Hrvatska 'treba učiniti sve kako bi uvjerila glavnog tužitelja da u potpunosti surađuje čak i ako to uključuje i promjenu sadašnjeg pristupa'. Dodala je da 'bi bila šteta da Hrvatska zbog toga propusti ispuniti svoj cilj ulaska u EU'. 

Na sastanku su osim članova izaslanstva Hrvatskog sabora i izaslanstva Europskog parlamenta sudjelovali i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak. Belgijsko predsjedništvo EU-a zastupao je Xavier Demoulin, glavni direktor za koordinaciju i europske poslove u belgijskom ministarstvu vanjskih poslova. 

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić rekla je u raspravi da je 'možda najveća korist' za Hrvatsku u pristupnim pregovorima to što je uspjela uspostaviti novi model pravosuđa, na potpuno novim temeljima, kazavši da se za njega zainteresirala i Rumunjska te da je s njim iscrpno upoznat i srbijanski predsjednik Boris Tadić tijekom nedavnog posjeta Zagrebu. 

Državni tajnik Plenković rekao je da u posljednje vrijeme raste potpora hrvatskih građana Europskoj uniji. On je iznio rezultate koje je provela agencija IPSOS-Puls da bi 64,29 posto građana glasovalo za ulazak u EU te da bi na referendum izišlo 76 posto upisanih birača.  

Plenković je dodao da rezultati iz veljače ove godine govore da bi za ulazak u EU glasovalo 54,42, a prošli mjesec, prema anketama za EU bi se izjasnilo 63,33 posto građana. 

Hina