naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Starenje stanovništva izazov za nove članice EU-a i Hrvatsku - Svjetska banka

Nove zemlje članice Europske unije i Hrvatska suočavaju se danas s izazovom starenja stanovništva, što dovodi do pojačane potražnje za dugoročnom skrbi, a rješenje bi se moglo naći u iskustvima članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, zaključuje Svjetska banka u studiji predstavljenoj u četvrtak 9. prosinca u Sofiji.  

To je pitanje danas dvostruki izazov jer je smanjen broj onih koji bi mogli skrbiti za nesamostalne osobe starije dobi, i radno sposobnih koji moraju financirati povećanu javnu potrošnju na dugoročnu skrb, istaknula je Svjetska banka u studiji koja je uz Hrvatsku obuhvatila i Bugarsku, Latviju i Poljsku. 

Ta je međunarodna politika u studiji pod naslovom 'Politike dugoročne brige o starijoj populaciji u novim državama članicama EU-a i Hrvatskoj: izazovi i mogućnosti', nastojala utvrditi tko pruža skrb i tko je plaća. Rezultati su predstavljeni na radionici čiji je jedan od organizatora bilo bugarsko ministarstvo rada, socijalne politike i zdravstva. 

'Analiza pristupa tom problemu u drugim zemljama pokazala je da ne postoji univerzalno rješenje', objasnio je Johannes Koettl, ekonomist Svjetske banke u sektoru za ljudski razvoj za Europu i središnju Aziju. 

Stoga u Svjetskoj banci zaključuju da bi pouke iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) mogle biti jako korisne i za nove članice EU-a i Hrvatsku. 

Svjetska je banka tako zaključila da financiranje i pružanje usluga dugoročne skrbi predstavlja veliki teret za nadležne sektore zdravstvene i socijalne skrbi. 

Stoga autori studije predlažu da se u prvom redu skrb za starije osobe pojačano preusmjeri iz zdravstvenog sustava, ponajprije bolnica, u sustav socijalne skrbi budući da unutar zdravstvenog sustava možda iziskuje velika davanja i nije primjerena. 

Usluge skrbi također bi se trebale pojačano preusmjeriti s institucija na društvo, koje bi moglo osigurati pomoć u kući, kućnu njegu i dnevne centre za starije osobe. 

Preporuča također koordinacija sustava zdravstvene i socijalne skrbi, radi zajedničke procjene potreba pacijenata. 

U konačnici autori studije sugeriraju da javni sektor definira temeljne nadležnosti i da kupuje usluge dugoročne skrbi od privatnog sektora kada je to moguće. 

Hina