naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Slabi oporavak najveći rizik za rast gospodarstava EU-a - UN

Bruto domaći proizvod (BDP) 15 starih članica Europske unije porastao je po stopi od 1,7 posto u prošloj godini, a ove bi godine njegov rast trebao usporiti na 1,5 posto, procjenjuju Ujedinjeni narodi (UN) u novim gospodarskim prognozama objavljenim u utorak 18. prosinca.  

Sljedeće godine aktivnosti u gospodarstvima 15 starih članica EU-a trebao bi ponovno blago ojačati, na 1,9 posto, procjenjuje UN u izvješću pod naslovom 'Svjetska gospodarska situacija i izgledi u 2011.'.  

Oporavak u novim članicama EU-a ostaje krhak, uz ubrzavanje rasta s prošlogodišnjih 1,9 na 3,2 posto u ovoj godini. Za 2012. UN očekuje dodatno ubrzanje na 4,3 posto. 

U eurozoni se očekuje usporavanje stope rasta na 1,3 posto u 2011., nakon rasta od 1,6 posto u prošloj godini, a za 2012. predviđa se njegovo blago ubrzanje na 1,7 posto.  

Rast gospodarstva EU-a u cjelini ove bi godine trebao usporiti na 1,6 posto, nakon 1,7 posto u 2010., ali bi iduće mogao blago ubrzati na dva posto, procjenjuju autori UN-ovog izvješća. 

Pritom skreću pozornost na neujednačene gospodarske izvedbe unutar EU-a koje proizlaze iz neusklađenosti gospodarstava članica Unije, zbog čega neke zemlje ostvaruju pozitivne stope rasta dok su ostale i dalje u recesiji, uz izglede tek minimalnog oporavka u skorijoj budućnosti. 

Tako je skupina zemalja predvođena Njemačkom u 2010. ostvarila relativno snažan oporavak, pri čemu je najveće europsko gospodarstvo zabilježilo u prošloj godini stopu rasta od 3,4 posto. Te su zemlje uspjele u potpunosti iskoristiti prednosti oporavka svjetskih gospodarskih tokova, ističu u UN-u. 

Drugu skupinu čine pak zemlje pogođene fiskalnom krizom, poput Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, koje će po procjeni UN-a ostati u recesiji ili u najboljem slučaju zabilježiti minimalni oporavak. 

Među dominantnim mjerama u gospodarskom okruženju autori UN-ovog izvješća izdvajaju programe fiskalnih mjera štednje.  

Fiskalna politika i primjena automatskih stabilizatora imali su glavnu ulogu u ublažavanju utjecaja globalne krize na većinu europskih gospodarstava, no cijena toga bila je snažno povećanje fiskalnih manjkova i javnog duga, upozoravaju autori UN-ovog izvješća.  

Proračunski manjkovi u eurozoni narasli su s dva posto BDP-a u 2008., na 6,2 posto u 2009., dok je udio duga u BDP-u uvećan sa 69,3 posto na 78,7 posto BDP-a. Oba pokazatelja dodatno su uvećana u 2010., napominju autori izvješća. 

Među problemima posebno izdvajaju tvrdokorno visoke stope nezaposlenosti koje su u nekim zemljama, poput Španjolske, čak i dramatično visoke. Značajniji oporavak zaposlenosti u regiji, po njihovim se procjenama, očekuje tek nakon duljeg razdoblja, s obzirom da prognoze rasta nisu dovoljno snažne, a u nekim će slučajevima zapreke stvarati i strukturalni problemi. 

U izradi izvješća sudjelovali su odjel UN-a za gospodarsku i socijalnu politiku (UN DESA), Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD) i pet UN-ovih povjerenstava za gospodarstvo.(Hina) 

 

Više o tome:

UN: World Economic Situation and Prospects 2011